Opis teritorije
Opština Kladovo se nalazi na krajnjem istoku Srbije, zahvatajući deo Vlaško-pontijske nizije, odnosno Dunavskog Ključa, nazvanom po velikom meandru, koji Dunav formira po izlasku iz Đerdapske klisure, i istočne padine planine Miroč.
Opština Kladovo pripada Borskom okrugu. Na zapadu se graniči sa opštinom Majdanpek, na jugu i jugoistoku sa opštinom Negotin a na severu i istoku u dužini od 91 km Dunav predstavlja državnu granicu sa susednom Rumunijom. Prostire se na površini od 629 km², obuhvatajući 23 naselja, sa 27.169 stnovnika, od kojih je 6.534 na radu i boravku u inostranstvu.
Teritorija opštine Kladovo je pretežno brdsko-planinska, sa izuzetkom najistočnijih delova koji pripadaju Vlaško-pontijskoj niziji (nadmorska visina opštine varira od 40 m na ušću Slatinske reke u Dunav, do 626 m n.v. na planini Miroč).
Izgradnjom hidroelektrane „Đerdap I“ na Dunavu kod Kladova, stvoreno je najveće veštačko jezero u Srbiji – Đerdapsko jezero. U samomm gradu nedaleko od tvrđave Fetislam, nalaze se dva jezera – jedno kupališno a drugo retenziono koje služi kao recipijent atmosferskih voda.
Razgranatu hidrološkau mrežu sa Dunavom kao najvećom i vodom bogatom rekom, čine Velika, Podvrška i Rečka reka koje se ulivaju u Dunav, veliki broj izvora i nekoliko termalnih izvora.
Teritoriju opštine pokriva oko 28.000 ha šuma. Zapadni deo opštine Kladovo zahvata 30% površine Nacionalnog parka “ Đerdap” sa obiljem raznovrsnog biljnog i životinjskog sveta koje pruža mogućnosti za razvoj različitih vrsta aktivnosti i turizma u prirodi (planinarenje, speleologija, lov, ribolov, posmatranje ptica, sakupljanje lekovitog bilja i šumskih plodova i dr.)
Arheološki lokaliteti:
Trajanova tabla - rimski car Trajan je sagradio put od Beograda kroz Đerdapsku klisuru, sve do mesta gde je podigao most na Dunavu (Trajanov most). Gradnju puta je završio 100.godine, a ceo posao je ovekovečen pločom sa natpisom. Ploča je poznata kao Trajanova tabla (Tabula Traiana).
Izgradnjom hidroelektrane Đerdap (1969.), rimski put je potopljen, a da bi Trajanova tabla bila sačuvana, odlučeno je da bude isečena i da se podigne 21 metara više. Vidljiva je samo sa Dunava.
Lokalitet je pod zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Hajdučka vodenica - Prilikom arheoloških istraživanja pronađene su nekropole iz mezolita i gvozdenog doba. Pronađeni su ostaci utvrđenja iz kasnoantičkog perioda, koje je obnavljano u vizantijskom periodu, za vreme cara Justinijana. Lokalitet je bio naseljen sve do XV veka.
Trajanov most - Ostaci Trajanovog mosta i utvrđenja Pontes nalaze se kod sela Kostol, 5 km nizvodno od Kladova. Most, podignut između 103. i 105, za samo dve godine, delo je sirijskog arhitekte Apolodora iz Damaska, i predstavlja jedno od najgrandioznijih graditeljskih dela antike. Dužina mosta sa portalima iznosila je 1133,90 m, a deo preko rečnog korita 1071 m.
Diana Zanes - Tvrđava Diana podignuta je na samoj obali Dunava, na uzvišenju kod sela Sip. Izgradnja najranijeg zemljano-drvenog utvrđenja vezana je za dolazak prvih vojnih formacija na Dunav početkom I veka. Kameno utvrđenje većih dimenzija nastalo je u vreme građevinske aktivnosti imperatora Trajana.
Tvrđava Fetislam - Ovu tvrđavu na Dunavu, podigli su Turci 1524.godine. Nazvali su je Fetislam, što znači „pobeda Islama“ i podelili je na dva dela – Mali grad i Veliki grad. Kako se pretpostavlja, Mali grad je bio artiljerijska baza koju su štitile kružne kule. Na kapijama koje vode u tvrđavu postavljene su mermerne ploče u slavu sultana Mahmuda II.
Arheološki muzej “Đerdap” - Arheološki muzej u Kladovu je osnovan i otvoren 1996. godine, kao ogranak – muzej u sastavu Narodnog muzeja u Beogradu, sa zadacima da prikuplja, čuva, stručno-naučno dokumentuje, prezentuje i publikuje, odnosno interpretira kulturno nasleđe dunavskog regiona – Đerdapa. Bogata i raznorodna arheološka Zbirka Đerdap je sakupljana preko 50 godina, u sklopu programa arheoloških iskopavanja i istraživanja preistorijskih, rimskih, srednjovekovnih lokacija, u okviru mera zaštite preduzetih delovanjem multidisciplinarnog Projekta Đerdap – Projekta Diana / Zanes.
Hidroelektrana “Đerdap” I - Hidroenergetski i plovidbeni sistem "Đerdap 1", kompleksan i višenamenski objekat, izgrađen je na 943. kilometru Dunava od ušća u Crno more, u periodu od 1964. do 1970.godine. Još uvek najveća hidrotehnička građevina na Dunavu, ukupne dužine 1278m, potpuno je simetrična i projektovana tako da svaka zemlja (Srbija i Rumunija) raspolaže istim delovima glavnog objekta, koje održavaju i koriste shodno sporazumu i konvencijama o izgradnji i eksploataciji.
Stara čaršija u Kladovu - Pešačka zona u centru Kladova, zaštićena od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture kao prostorno kulturno-istorijska celina. U Staroj čaršiji nalazi se obnovljena zgrada Opštine, mnoštvo trgovinskih i ugostiteljskih radnji i drugih objekata od javnog značaja, zbog čega predstavlja centar društvenog života u Kladovu.
Manastir Sv.Trojice u Manastirici - Manastir se nalazi na nadmorskoj visini od 236 metara, iznad istoimenog naselja. Osnovan je u vreme kralja Milutina. Prema predanju, u njemu je boravila kći kneza Lazara Olivera, udata za sultana Bajazita, nakon pobede Mongola nad njenim mužem.
Crkva Sv. Đorđa, Kladovo - U gradu Kladovu je već oko 1735.godine postojala mala crkva Svetog Georgija, u kojoj su se čuvali zapisi, zahvaljujući kojima je i danas moguće objasniti neke delove istorije pravoslavnog življa ovog kraja, a možda čak i poreklo imena grada. Današnja crkva Svetog Đorđa, izgrađena je u vreme dinastije Obrenović, i to 1856, da bi bila osvećena godinu dana kasnije.
Balon stanice „Pena“ i „varnica“ na Đerdapu - Kazan, najdramatičniji prirodni predeo celog toka Dunava bio je i najopasniji za plovidbu u starom režimu, pre izgradnje brane. Otežane uslove plovidbe u Kazanu tada je regulisao specifičan sistem vođenja i kontrole rečnog saobraćaja. Sistem od šest signalnih stanica na obe obale Dunava je služio kao jedinstveni semafor na Dunavu. Podignut ili spušten balon bio je znak kapetanima da slobodno prođu ili sačekaju mimoilaženje sa brodom iz suprotnog smera.
Nacionalni park „Đerdap“ - Klisura Đerdapa i prirodno područje uz klisuru, kao prostorna celina, površine 63 608 hektara, odlikuje se izuzetnim kulturno-istorijskim vrednostima, značajnim prirodnim ekosistemima po sastavu izuzetne vrednosti i retkosti, objektima izvorne flore i faune i dobro očuvanim šumama prirodnog sastava i izuzetnog izgleda. Ova teritorija je 1974.godine stavljena pod zaštitu kao Nacionalni park Đerdap, najveći nacionalni park u Srbiji. Deo nacionalnog parka (30%), nalazi se i na teritoriji opštine Kladovo.
Kazan - Posle Donjomilanovačke kotline, Dunav ulazi u 19 kilometara dugačak Kazan. Tu se nalazi i mesto na kome je Dunav najuži (140m) i najdublji (90m). Pre izgradnje hidroelektrane "Đerdap" u dubokim virovima Kazana mrestile su se morune i jesetre koje su tu dolazile iz Crnog mora. U Kazanu su gromade i masivi Veliki i Mali Štrbac, s liticama od 800 metara, koje se vertikalno spuštaju u reku. Kamene litice menjaju boju prema suncu i dobu dana, pružajući izuzetan doživljaj. Sa stene Ploče, iznad Kazana, pruža se najlepši pogled na Đerdap. Na izlazu iz Malog kazana nalazi se Hajdučka vodenica.
Petrovo selo sa okolnim pećinama - Autentično miročko naselje sa očuvanom starom ambijentalnom celinom, jedinom na celom području Nacionalnog parka „Đerdap“. Nalazi se 23km zapadno od Kladova, a osnovali su ga crnogorski doseljenici sredinom XIX veka. Nazvano je po kralju Petru Karađorđeviću, koji se krio u okolnim pećinama nakon što je iz Rumunije krišom prešao u obrenovićku Srbiju. Treba istaći sledeće pećine i jame: pećina Banja, Miličina pećina, Mala i Velika pećina, Namčki ponor, Ružina pećina, Dosu-Isak pećina, Zla pećina (Gaura-Ra).
Blederijski vodopad - Blederijski vodopad, izuzetna prirodna atrakcija nalazi se u blizini sela Reka, na oko 15km od Kladova. Reka http://www.vodopadisrbije.com/content/image/1382254000.jpgBlederija izvire na 190 metara nadmorske visine, i teče na jugoistok. Voda, koja se vertikalno, sa visine od oko 7 m, posle prelivanja preko bigrene prečage, obrušava u obliku vodene zavese u bigrenu kadu, veliki vir ili malo jezero, tirkizno je zelene boje. Sa strane velikog vodopada postoji još jedan mali, koji tokom leta, kada reka smanjuje svoj kapacitet vode, nestaje ali ga uvek ima s proleća, kada je reka bogata vodom i do više stotina metara u sekundi. Iznad vodopada, na oko 2km rastojanja sa desne strane,nalaze se izvori subtermalne vode sa temperaturom od 17ºc.
Oaza ptica u Maloj Vrbici - Mala Vrbica je jedno od 35 identifikovanih „Important Bird Areas“ (IBA) u Srbiji. Ova međunarodna klasifikacija značajnih područja za ptice podrazumeva rad na njihovoj identifikaciji, monitoringu i zaštiti. Područje stiče status IBA ukoliko ispunjava stroge kriterijume zasnovane na prisustvu ugroženih vrsta ptica i njihovoj brojnosti. Iako je IBA mreža zasnovana na bogatstvu ptičjeg sveta, zaštita ovih područja doprinosi očuvanju velikog broja drugih životinja i biljaka.
Planinarske staze na Miroču - Na Miroču postoji tradicija planinarstva i brojne staze, ali one su samo delimično pokrivene markacijom. Knafeljcovim znakom (crveni krugovi i bela tačka u sredini) označeni su putevi Velikog i Malog Štrpca.
Etno kompleks Brza Palanka - Kompleks etno kuća nalazi se uz šetalište pored Dunava, u novoj Brzoj Palanci, izgrađenoj nakon potapanja starog naselja tokom izgradnje hidroelektrane “Đerdap II”. Etno kompleks ima stalnu postavku sa posuđem, alatima, nošnjom i drugim tragovima materijalne kulture stare Brze Palanke, miročke, ključke i krajinske okoline.
Dominantan tip arhitekture:
Varoške i seoske kuće, kapije, različiti oblici tremova, doksata, tipovi pomoćnih objekata i dekorativna arhitektura.
Geografski položaj
GPS: 44°36′14″N 22°36′26″E
Populacija:8869 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: Beograd 250 km, Niš 220 km
Udaljenost od glavnog grada: 250 km
Udaljenost od glavnih saobraćajnica:
200km državnim putem I reda (IB 34) Kladovo-Beograd, do auto-puta (Požarevac), i
200km državnim putem I reda (IB 35) Kladovo-Niš, do auto-puta (Paraćin).
Prilazni putevi:
Državni put I reda (IB 34) Kladovo-Beograd, i
Državni put I reda (IB 35) Kladovo-Niš