Film in Serbia
• Film friendly gradovi i opštine
Film friendly gradovi i opštine

Film friendly gradovi i opštine

BAČ

Opis teritorije

Opština Bač (grad po kome je oblast izmedju reka Dunava i Tise dobila ime Bačka), nalazi se u jugozapadnom delu prostrane panonske nizije, u Vojvodini, još bliže u jugozapadnom delu Bačke. Prostire se na 367km2 i obuhvata 6 naselja (Bač, Bačko Novo Selo, Plavna, Vajska, Bođani, Selenča)  sa ukupno 15.292 stanovnika.

Bačka opština je pogranična, njenu zapadnu granicu čini reka Dunav (dužina obale 43 km). Kroz Bač protiče kanal koji se nalazi u sklopu hidrosistema Dunav-Tisa- Dunav, na 12 km od Bača u naselju Vajska nalazi se jezero „Provala“ –kupalište sa peščanom plažom; opština je ispresecana i vodotocima koji nemaju prirodni oticaj a tu su i mnogobrojne bare i močvare.

Značajni turistički, geografski pojmovi na teritoriji opštine Bač  su Tvrdjava u Baču iz 14. veka, Franjevački samostan iz 12.veka, Manastir Bodjani iz 15.veka, ostaci Turskog kupatila-hamam  iz 16. Veka. Kroz opštinu Bač duž obale Dunava prolazi biciklistička staza-deo Medjunarodne rute EuroVelo6;

Dominantan tip arhitekture u centru Bača pripada duhu arhitekture sa kraja 19. i početka 20. veka, na Franjevačkom samostanu su vidljivi delovi arhitekture iz perioda kasne romanike, gotike, renesanse, baroka i klasicističkog perioda , zatim Župna crkva pripada periodu baroka a samostan pored crkve-kasnom klasicizmu. Na Bačkoj tvrdjavi dominira srednjevekovna arhitektura sa elementima renesanse.  Ostali delovi Bača i naseljena mesta opštine pripadaju tipičnoj vojvodjanskoj arhitekturi.

Geografski položaj

GPS:  45°23′19″N19°14′07″E
Populacija:5399  stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 140 km
Udaljenost od glavnog grada: 140 km
Udaljenost od glavnih saobraćajnica: Bač je udaljen od Novog Sada 65 kilometara, 140 km od Beograda i 120 km od Subotice.
Prilazni putevi: Magistralni put M-18 (Odžaci- Bač – Bačka Palanka)

bac logo

BAČ

Opis teritorijeOpština Bač (grad po kome je oblast izmedju reka Dunava i Tise dobila ime Bačka), nalazi se u jugozapadnom delu prostrane panonske nizije, u Vojvodini, još bliže u jugozapadnom del...

BEOČIN

Opis teritorije

Opština Beočin se nalazi u centralnom delu AP Vojvodine, u severozapadnom delu Srbije. Teritorijalno pripada severnom delu Srema, dok je administrativno deo Južno-bačkog okruga. Severnom granicom Opštine protiče reka Dunav koja deli Opštinsku teritoriju od teritorije grada Novog Sada. Južnu stranu Opštine obuhvataju obronci planine Fruške gore. Opština Beočin sa severne strane jednim delom graniči sa opštinom Bački Petrovac, na severoistoku sa opštinom Novi Sad i na severozapadu sa opštinom Bačka Palanka. Sa jugoistočne strane je opština Irig, dok sa jugozapadne strane Beočin graniči sa opštinom Sremska Mitrovica. Novi Sad, koji je administrativni centar AP Vojvodine, udaljen je od Beočina 17 kilometara.

Površina Opštine je 186 km2 i jedna je od najmanjih opština u Južno-Bačkom okrugu. Ukupan broj stanovnika po popisu iz 2011. godine je 15.726, a ukupan broj domaćinstava 5.577. Na kilometar kvadratni dolazi 84 stanovnika, što je ispod proseka za Republiku Srbiju. Opština je pravougaonog oblika i prostire se u pravcu sever-jug 7 do 10 kilometara, dok  je izdužena u pravcu istok - zapad 27 kilometara.

Područje opštine Beočin odlikuju karakteristike kako brdovitog tako i ravničarskog terena. Čitava teritorija je stepenasto nagnuta ka severu pri čemu najvišu stepenicu čini bilo Fruške gore a najnižu delovi koji se preko odseka spuštaju u močvarno aluvijalno zemljište Dunava. Prema raspoloživoj literaturi, reljef opštine Beočin se može podeliti u pet geomorfoloških celina: planinska podgorina, lesna zaravan, potočne doline i aluvijalna ravan Dunava.

Značajni turistički ili geografski pojmovi na teritoriji vaše opštine:

Manastir Beočin,Manastir Rakovac,Stari Špicerov dvorac,Sedam pravoslavnih, tri rikomatoličke,  i po jedna evangelistička crkva i Molitveni dom islamske zajednice, Zvičajni muzej u Čereviću, Arheološko nalazište Gradina u Rakovcu, Beli majdan Rakovac, Vila Ravne u Svilošu, Izletište sa kongresnim centrom Andrevlje, Peščana plaža uz Dunav u Beočinu, Izletišta na Brankovcu, Zmajevcu, Osovlju i Hladnoj vodi, Dečije odmaralište Testera, Vinski put kroz beočinsku opštinu, Restoran Atos Koruška

Beočin ima relativno povoljan saobraćajno–komunikativni i strateški položaj, i daleko veći potencijal u odnosu na do sada iskorišćen. Opština poseduje tranzitni i delimično pogranični položaj, a uočljiva je dobra saobraćajna povezanost sa bližim i daljim okruženjem, pre svega drumom sa Novim Sadom, Sremskom Mitrovicom, Beogradom i graničnim prelazom ka Republici Hrvatskoj.  Opština poseduje tranzitni i delimično pogranični položaj, a uočljiva je dobra saobraćajna povezanost sa bližim i daljim okruženjem, pre svega drumom sa Novim Sadom, Sremskom Mitrovicom, Beogradom i graničnim prelazom ka Republici Hrvatskoj.

Geografski položaj

GPS: 45°11′32″N19°43′13″E
Populacija: 7839 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 80 kilometara od aerodroma „Nikola Tesla“ u Beogradu, 40 kilometara od aerodroma Čenej.
Udaljenost od glavnog grada: 100 km
Kroz opštinski prostor prolaze saobraćajno važni koridori putnog-drumskog saobraćaja i to:
-  državni put II reda broj 116, Novi Sad – Beočin – granica Hrvatske;
-  opštinski put Rakovac-Zmajevac, Irig – Vrdnik – Rakovac;
-  državni put II reda broj 125, povezuje opštinu Beočin sa Sremskom Mitrovicom.

beočin

BEOČIN

Opis teritorijeOpština Beočin se nalazi u centralnom delu AP Vojvodine, u severozapadnom delu Srbije. Teritorijalno pripada severnom delu Srema, dok je administrativno deo Južno-bačkog okruga. Sev...

BOLJEVAC

Opis teritorije

Opština Boljevac prostire se u istočnoj Srbiji, na prostoru severnog dela planinskog masiva, u dolini Crnog Timoka. Njena teritorija geografski pripada istočnoj Srbiji, istorijski Timočkoj Krajini, a administrativno Zaječarskom okrugu. Okružena je opštinama Bor, Sokobanja, Ražanj, Paraćin, Despotovac, Zaječar i Knjaževac. Skoro sa svih strana opština je zatvorena planinskim vencima: sa severa i severozapada Kučajskim planinama i Maljenikom, sa juga - grebenima Samanjca, Rtnja, Tumbe i Slemena, sa istoka - ograncima Tupižnice.

Opštinu Boljevac karakteriše veliko prostranstvo (827km²), planinskog karaktera, bogato brojnim vodotokovima, sa 24 mesne zajednice i 19 katastarskih opština. Dolina Crnog Timoka, pravcem jugozapad-severoistok, preseca opštinu na dva dela, od kojih je severni viši i prostraniji, dok je južni niži i naseljeniji.  Nadmorska visina se kreće od 260 do 1600m.

Teritoriju Opštine Boljevac karakteriše 46% obradivog zemljišta,  51% šume,  3% puteva i objekata. Prostranstvom dominiraju lišćarske šume (bukva) i livadski pašnjaci. Život ljudi vezanih za proljoprivredu i stočarstvo u sezoni se odvija po planinama (na kolibama) ali je skoncentrisan u seoskim zajednicama.

Pored Crnog Timoka, Radovanjska reka se izdvaja po lepoti, a Zmijanac i Arnauta su nevelike reke koje protiču kroz sam Boljevac. Na Zmijancu, Opština je sagradila branu-kupalište sa pratećim sportskim objektima (nalazi se u centralnoj zoni grada).

Vodeni potencijali predstavljaju važan turistički resurs Opštine Boljevac. Najzanačajniji vodotok je Crni Timok (Crna Reka), sa pritokama Radovanska reka, Mirovštica, Arnauta. Opština je bogata i mnogobrojnim vrelima: vrelo Crnog Timoka u Krivom Viru (Pećura), vrelo Lozica i Buk, Lukovsko vrelo, vrelo Radovanske reke, vrelo Grozničevac, vrelo Mirovštica.

Planina Rtanj

Monumentalo, a mirno izdiže se iz Crnorečke doline i završava pravilnom piramidom na visini od 1566 m. Legenda kaže da je na njegovom mestu bio dvor nekog čarobnjaka prepun zlata. U požaru dvor je izgoreo. Zlato se topilo i slivalo niz zidine stvrajući piramidu. Ljubitelji prirode, avanturisti i planinari ne propuštaju priliku da izađu na vrh Rtnja, sa koga se kad je vedro vreme vide Dunav, Avala, Kopaonik, Stara planina, Vidin sa delom Bugarske. Zato se kaže da je uspon na vrh Rtnja, izlazak na krov Srbije.

Na jugoistočnoj strani planine Rtanj raste rtanjski čaj, nadaleko čuven po svojoj lekovitosti, izuzetnoj aromi i ukusu.

Zbog svoje lepote, netaknute prirode i retkih biljnih vrsta, Rtanj je zaštićen od strane Zavoda za zaštitu prirode.

Velika Brezovica

Na šumovitim padinama Južnog Kučaja, na nadmorskoj visini od 900 m, prostire se Velika Brezovica. U predivnom ambijentu, smešten je Lovački dom sa 16 ležajeva izuzetnog konfora. Objektom gazduju "Srbijašume". Na teritoriji Opštine Boljevac prostiru se 3 lovišta poverena "Timočkim šumama". Ukupna lovna površina je 85000 hektara. Glavne gajene vrste divljači su: srna, evropski jelen, divlja svinja. Ova lovišta su dobro opremljena lovno-tehničkim objektima (visoke čeke, hranilišta, pojilišta).

Bogovinska pećina je zaštićeno prirodno dobro III kategorije. Svojom dužinom od prko 6000 metara, dugo je bila najduža pećina u Srbiji. Nalazi se na teritoriji Opštine Boljevac, na istočnom obodu Južnog Kučaja, atar sela Bogovina. Od Boljevca je udaljena 12 km.

U uređenom delu pećine (izgrađena staza dužine 600m, širine 80cm, sa rasvetom) izdvajaju se:

1.   Koncertna dvorana – gde je severni zid dvorane obložen monumentalnim ukrasima, sa kubetom i salivima boja. Deluje svečano i impozantno, a zbog akustičnosti dobila je naziv Koncertna dvorana. Pruža uslove za organizovanje muzičkih i literalnih sadržaja.
2.   Rudarska dvorana – nalazi se na terasi sa desne strane rečnog kanala. Posvećena bogovinskim rudarima
3.   Dvorana kiklopa – raspolaže obiljem nakita pretežno stalagmitske skupine.
4.   Hajdučka dvorana – dobila je naziv po stalagmitu rumene boje, visokom 10 m koji simbolizuje Haduk Veljka.

U uređenom delu postoji još desetak dvorana prebogatih pećinskim nakitom.

Pećura – u selu Krivi Vir je kompleks izvorišta Crnog Timoka: Sastoji se od glavnog izvora i drugog, znatno slabijeg izvora. U kompleksu Pećura postoje 3 pećine i jedan termalni izvor čija je temperatura vode 21-22 stepena.

U samom selu Ilino (5 km od Boljevca) nalazi se Ilinsko vrelo – jak izvor hladne pijaće vode koja izvire iz stene.

Broj preduzeća 36 privrednih društava i 273 preduzetnika
Veličina preduzeća 80.7 % malih, 13.8 % srednjih i 5.5 % velikih privrednih društava
Dominantne grane privrede šumarstvo, rudarstvo, mašinstvo, energetika
Najveće domaće kompanije ŠG „Timočke šume“,Boljevac;  šumarstvo
RMU „Bogovina“, Bogovina; rudarstvo
FPM „Agromehanika“, Boljevac;  mašinstvo
„Istpoint“, fabrika peleta, Boljevac; energetika
„Unimer-nemetali“, Mirovo; eksploatacija dolomita
„Euroqua“, Krivi Vir; fabrika vode
Najvažniji strani investitori BTR, Mirovo- proizvodnja industrijskog ćumura;
energetika;
Nemačka (1/3 udela)

Tradicionalna srpska arhitektura, sa četvorovodnim i viševodnim krovovima.

 Geografski položaj

GPS:  43°49′29″N 21°57′07″E
Populacija : 3333 stanovnika
Udaljenost od aerodroma:  222 km od aerodroma  “Nikola Tesla” u Beogradu, i 125 km od aerodroma u Nišu.

Autoput (Koridor X) Indirektan pristup na E75 preko Paraćina, udaljenost 50 km
Magistralni putevi Paraćin-Zaječar (E761)
Železničke linije (Koridor X) Indirektan pristup liniji Beograd-Niš preko Paraćina udaljenost 50 km
Reka Dunav (Koridor VII) Direktan pristup luci u Kladovu/ Udaljenost od luke 145 km
boljevac-grb

BOLJEVAC

Opis teritorijeOpština Boljevac prostire se u istočnoj Srbiji, na prostoru severnog dela planinskog masiva, u dolini Crnog Timoka. Njena teritorija geografski pripada istočnoj Srbiji, istorijski Ti...

Golubac

Opis teritorije

Opština Golubac se nalazi na severoistoku Srbije, na nadmorskoj visini od 78 m.  Opštini Golubac pripada 52 km desne obale Dunava. Sam grad se nalazi na obali reke Dunav kod ulaska u Đerdapsku klisru, u podnožju Kučajskih planina. Nacinalni park Đerdap, predeo jedinstvene lepote sa bogatom florom i faunom se prostire na više od 50 % teritorije opštine Golubac. Najveći je nacionalni park u Srbiji (63.608 ha) i zauzima više od polovine teritorije opštine Golubac. Čak četiri rezervata prirode su na teritoriji Opštine (Golubački grad, Bojana, Bosman–Sokolovac i Tatarski vis). Đerdapska klisura (tzv. „Gvozdena vrata“) najveća je rečna klisura probojnica Evrope, gde je moćni Dunav probio karpatske planine u dužini od 90 km. Sastoji se od 4 klisure: Golubačka, Gospođin vir, Kazan (najveća rečna dubina 90 m) i Sipska, i tri kotline: Ljupkovska, Donjomilanovačka i Oršavska. Na teritoriji opštine Golubac nalaze se: Golubačka klisura, Ljupkovska kotlina i klisura Gospođin vir.

Izvorište Beg bunar na Livadicama, Golubačka tvrđava, kanjon reke Brnjice, Bosman sokolovac, kanjon reke Bojane, Golubačka klisura, klisura Gospođin vir, manastir Tumane, pećina isposnica Zosima Sinajita, šetne staze sa vidikovcima, dve zgrade u centru pod zaštitom Rep. Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Etno kuća u Sladincu i etno postavka u Dobri, šetno-biciklistička staza...

Geografski polozaj

GPS: 44°39′00″N 21°37′35″E
Populacija: 1653 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 140 km
Udaljenost od glavnog grada: 120 km
Kroz Golubac prolazi magistralni put M.21, tzv. Đerdapska magistrala
Prilazni putevi: Đerdapska magistrala

GRB-GOLUBAC

Golubac

Opis teritorijeOpština Golubac se nalazi na severoistoku Srbije, na nadmorskoj visini od 78 m.  Opštini Golubac pripada 52 km desne obale Dunava. Sam grad se nalazi na obali reke Dunav kod ulaska u...

KLADOVO

Opis teritorije

Opština Kladovo se nalazi na krajnjem istoku Srbije, zahvatajući deo Vlaško-pontijske nizije, odnosno Dunavskog Ključa, nazvanom po velikom meandru, koji Dunav formira po izlasku iz Đerdapske klisure, i istočne padine planine Miroč.

Opština Kladovo pripada Borskom okrugu. Na zapadu se graniči sa opštinom Majdanpek, na jugu i jugoistoku sa opštinom Negotin a na severu i istoku u dužini od 91 km Dunav predstavlja državnu granicu sa susednom Rumunijom. Prostire se na površini od 629 km²,  obuhvatajući 23 naselja, sa 27.169 stnovnika, od kojih je 6.534 na radu i boravku u inostranstvu.

Teritorija opštine Kladovo je pretežno brdsko-planinska, sa izuzetkom najistočnijih delova koji pripadaju Vlaško-pontijskoj niziji (nadmorska visina opštine varira od 40 m na ušću Slatinske reke u Dunav, do 626 m n.v. na planini Miroč).

Izgradnjom hidroelektrane „Đerdap I“ na Dunavu kod Kladova, stvoreno je najveće veštačko jezero  u Srbiji – Đerdapsko jezero. U samomm gradu nedaleko od tvrđave Fetislam, nalaze se dva jezera – jedno kupališno a drugo retenziono koje služi kao recipijent atmosferskih voda.

Razgranatu hidrološkau mrežu sa Dunavom kao najvećom i vodom bogatom rekom, čine Velika, Podvrška i Rečka reka koje se ulivaju u Dunav, veliki broj izvora i nekoliko termalnih izvora.

Teritoriju opštine pokriva oko 28.000 ha šuma. Zapadni deo opštine Kladovo zahvata 30% površine Nacionalnog parka “ Đerdap” sa obiljem raznovrsnog biljnog i životinjskog sveta  koje pruža mogućnosti za razvoj različitih vrsta aktivnosti i turizma u prirodi (planinarenje, speleologija, lov, ribolov, posmatranje ptica, sakupljanje lekovitog bilja i šumskih plodova i dr.)

Arheološki lokaliteti:

Trajanova tabla - rimski car Trajan je sagradio put od Beograda kroz Đerdapsku klisuru, sve do mesta gde je podigao most na Dunavu (Trajanov most). Gradnju puta je završio 100.godine, a ceo posao je ovekovečen pločom sa natpisom. Ploča je poznata kao Trajanova tabla (Tabula Traiana).

Izgradnjom hidroelektrane Đerdap (1969.), rimski put je potopljen, a da bi Trajanova tabla bila sačuvana, odlučeno je da bude isečena i da se podigne 21 metara više. Vidljiva je samo sa Dunava.

Lokalitet je pod zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Hajdučka vodenica  - Prilikom arheoloških istraživanja pronađene su nekropole iz mezolita i gvozdenog doba. Pronađeni su ostaci utvrđenja iz kasnoantičkog perioda, koje je obnavljano u vizantijskom periodu, za vreme cara Justinijana. Lokalitet je bio naseljen sve do XV veka.

Trajanov most - Ostaci Trajanovog mosta i utvrđenja Pontes nalaze se kod sela Kostol, 5 km nizvodno od Kladova. Most, podignut između 103. i 105, za samo dve godine, delo je sirijskog arhitekte Apolodora iz Damaska, i predstavlja jedno od najgrandioznijih graditeljskih dela antike. Dužina mosta sa portalima iznosila je 1133,90 m, a deo preko rečnog korita 1071 m.

Diana Zanes - Tvrđava Diana podignuta je na samoj obali Dunava, na uzvišenju kod sela Sip.  Izgradnja najranijeg zemljano-drvenog utvrđenja vezana je za dolazak prvih vojnih formacija na Dunav početkom I veka. Kameno utvrđenje većih dimenzija nastalo je u vreme građevinske aktivnosti imperatora Trajana.

Tvrđava Fetislam - Ovu tvrđavu na Dunavu, podigli su Turci 1524.godine. Nazvali su je Fetislam, što znači „pobeda Islama“ i podelili je na dva dela – Mali grad i Veliki grad. Kako se pretpostavlja, Mali grad je bio artiljerijska baza koju su štitile kružne kule. Na kapijama koje vode u tvrđavu postavljene su mermerne ploče u slavu sultana Mahmuda II.

Arheološki muzej “Đerdap” - Arheološki muzej u Kladovu je osnovan i otvoren 1996. godine, kao ogranak – muzej u sastavu Narodnog muzeja u Beogradu, sa zadacima da prikuplja, čuva, stručno-naučno dokumentuje, prezentuje i publikuje, odnosno interpretira kulturno nasleđe dunavskog regiona – Đerdapa. Bogata i raznorodna arheološka Zbirka Đerdap je sakupljana preko 50 godina, u sklopu programa arheoloških iskopavanja i istraživanja preistorijskih, rimskih, srednjovekovnih lokacija, u okviru mera zaštite preduzetih delovanjem multidisciplinarnog Projekta Đerdap – Projekta Diana / Zanes.

Hidroelektrana “Đerdap” I - Hidroenergetski i plovidbeni sistem "Đerdap 1", kompleksan i višenamenski objekat, izgrađen je na 943. kilometru Dunava od ušća u Crno more, u periodu od 1964. do 1970.godine. Još uvek najveća hidrotehnička građevina na Dunavu, ukupne dužine 1278m, potpuno je simetrična i projektovana tako da svaka zemlja (Srbija i Rumunija) raspolaže istim delovima glavnog objekta, koje održavaju i koriste shodno sporazumu i konvencijama o izgradnji i eksploataciji.

Stara čaršija u Kladovu - Pešačka zona u centru Kladova, zaštićena od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture kao prostorno kulturno-istorijska celina. U Staroj čaršiji nalazi se obnovljena zgrada Opštine, mnoštvo trgovinskih i ugostiteljskih radnji i drugih objekata od javnog značaja, zbog čega predstavlja centar društvenog života u Kladovu.

Manastir Sv.Trojice u Manastirici - Manastir se nalazi na nadmorskoj visini od 236 metara, iznad istoimenog naselja. Osnovan je u vreme kralja Milutina. Prema predanju, u njemu je boravila kći kneza Lazara Olivera, udata za sultana Bajazita, nakon pobede Mongola nad njenim mužem.

Crkva Sv. Đorđa, Kladovo - U gradu Kladovu je već oko 1735.godine postojala mala crkva Svetog Georgija, u kojoj su se čuvali zapisi, zahvaljujući kojima je i danas moguće objasniti neke delove istorije pravoslavnog življa ovog kraja, a možda čak i poreklo imena grada. Današnja crkva Svetog Đorđa, izgrađena je u vreme dinastije Obrenović, i to 1856, da bi bila osvećena godinu dana kasnije.

Balon stanice „Pena“ i „varnica“ na Đerdapu - Kazan, najdramatičniji prirodni predeo celog toka Dunava bio je i najopasniji za plovidbu u starom režimu, pre izgradnje brane. Otežane uslove plovidbe u Kazanu tada je regulisao specifičan sistem vođenja i kontrole rečnog saobraćaja. Sistem od šest signalnih stanica na obe obale Dunava je služio kao jedinstveni semafor na Dunavu. Podignut ili spušten balon bio je znak kapetanima da slobodno prođu ili sačekaju mimoilaženje sa brodom iz suprotnog smera.

Nacionalni park „Đerdap“ - Klisura Đerdapa i prirodno područje uz klisuru, kao prostorna celina, površine 63 608 hektara, odlikuje se izuzetnim kulturno-istorijskim vrednostima, značajnim prirodnim ekosistemima po sastavu izuzetne vrednosti i retkosti, objektima izvorne flore i faune i dobro očuvanim šumama prirodnog sastava i izuzetnog izgleda. Ova teritorija je 1974.godine stavljena pod zaštitu kao Nacionalni park Đerdap, najveći nacionalni park u Srbiji. Deo nacionalnog parka (30%), nalazi se i na teritoriji opštine Kladovo.

Kazan - Posle Donjomilanovačke kotline, Dunav ulazi u 19 kilometara dugačak Kazan. Tu se nalazi i mesto na kome je Dunav najuži (140m) i najdublji (90m). Pre izgradnje hidroelektrane "Đerdap" u dubokim virovima Kazana mrestile su se morune i jesetre koje su tu dolazile iz Crnog mora. U Kazanu su gromade i masivi Veliki i Mali Štrbac, s liticama od 800 metara, koje se vertikalno spuštaju u reku. Kamene litice menjaju boju prema suncu i dobu dana, pružajući izuzetan doživljaj. Sa stene Ploče, iznad Kazana, pruža se najlepši pogled na Đerdap. Na izlazu iz Malog kazana nalazi se Hajdučka vodenica.

Petrovo selo sa okolnim pećinama - Autentično miročko naselje sa očuvanom starom ambijentalnom celinom, jedinom na celom području Nacionalnog parka „Đerdap“. Nalazi se 23km zapadno od Kladova, a osnovali su ga crnogorski doseljenici sredinom XIX veka. Nazvano je po kralju Petru Karađorđeviću, koji se krio u okolnim pećinama nakon što je iz Rumunije krišom prešao u obrenovićku Srbiju. Treba istaći sledeće pećine i jame: pećina Banja, Miličina pećina, Mala i Velika pećina, Namčki ponor, Ružina pećina, Dosu-Isak pećina, Zla pećina (Gaura-Ra).

Blederijski vodopad - Blederijski vodopad, izuzetna prirodna atrakcija nalazi se u blizini sela Reka, na oko 15km od Kladova. Reka http://www.vodopadisrbije.com/content/image/1382254000.jpgBlederija izvire na 190 metara nadmorske visine, i teče na jugoistok. Voda, koja se vertikalno, sa visine od oko 7 m, posle prelivanja preko bigrene prečage, obrušava u obliku vodene zavese u bigrenu kadu, veliki vir ili malo jezero, tirkizno je zelene boje. Sa strane velikog vodopada postoji još jedan mali, koji tokom leta, kada reka smanjuje svoj kapacitet vode, nestaje ali ga uvek ima s proleća, kada je reka bogata vodom i do više stotina metara u sekundi. Iznad vodopada, na oko 2km rastojanja sa desne strane,nalaze se izvori subtermalne vode sa temperaturom od 17ºc.

Oaza ptica u Maloj Vrbici - Mala Vrbica je jedno od 35 identifikovanih „Important Bird Areas“ (IBA) u Srbiji. Ova međunarodna klasifikacija značajnih područja za ptice podrazumeva rad na njihovoj identifikaciji, monitoringu i zaštiti. Područje stiče status IBA ukoliko ispunjava stroge kriterijume zasnovane na prisustvu ugroženih vrsta ptica i njihovoj brojnosti. Iako je IBA mreža zasnovana na bogatstvu ptičjeg sveta, zaštita ovih područja doprinosi očuvanju velikog broja drugih životinja i biljaka.

Planinarske staze na Miroču - Na Miroču postoji tradicija planinarstva i brojne staze, ali one su samo delimično pokrivene markacijom. Knafeljcovim znakom (crveni krugovi i bela tačka u sredini) označeni su putevi Velikog i Malog Štrpca.

Etno kompleks Brza Palanka - Kompleks etno kuća nalazi se uz šetalište pored Dunava, u novoj Brzoj Palanci, izgrađenoj nakon potapanja starog naselja tokom izgradnje hidroelektrane “Đerdap II”. Etno kompleks ima stalnu postavku sa posuđem, alatima, nošnjom i drugim tragovima materijalne kulture stare Brze Palanke, miročke, ključke i krajinske okoline.

Dominantan tip arhitekture:

Varoške i seoske kuće, kapije, različiti oblici tremova, doksata, tipovi pomoćnih  objekata i dekorativna arhitektura.

Geografski položaj

GPS: 44°36′14″N 22°36′26″E
Populacija:
8869 stanovnika
Udaljenost od aerodroma:
Beograd 250 km, Niš 220 km
Udaljenost od glavnog grada:
250 km

Udaljenost od glavnih saobraćajnica:

200km državnim putem  I reda (IB 34) Kladovo-Beograd, do auto-puta (Požarevac), i

200km državnim putem  I reda (IB 35) Kladovo-Niš, do auto-puta (Paraćin).

Prilazni putevi:

Državni put  I reda (IB 34) Kladovo-Beograd, i

Državni put  I reda (IB 35) Kladovo-Niš

kladovo-grb

KLADOVO

Opis teritorijeOpština Kladovo se nalazi na krajnjem istoku Srbije, zahvatajući deo Vlaško-pontijske nizije, odnosno Dunavskog Ključa, nazvanom po velikom meandru, koji Dunav formira po izlasku iz...

Kragujevac

Opis teritorije

Kragujevac se nalazi u centralnom delu Srbije na prosečnoj nadmorskoj visini od 180 m. Reljef je tipičan šumadijski sa planinskim, brdovitim i ravničarskim predelima. Kragujevac je okružen sa tri planine: Gledićkim planinama (922 m n.v.), Crnim vrhom (707 m n.v.) i najvišom planinom Šumadije Rudnikom (1.132 m n.v.) u dolini reke Lepenice (48 km). Planine su šumovite, (najviše su zastupljeni bukva, grab, hrast i cer) ali su pokrivene i livadama i pašnjacima. Teritoriju grada pokriva mreža manjih reka, potoka, izvora i vodopada. Na području grada nalaze se tri jezera, Jezero u Šumaricama, jezero Bubanj i jezero u Stragarima.
U Kragujevcu su osnovane najznačajnije institucije moderne srpski države (Zavičaj moderne Srbije) i u užem gradskom jezgru nalaze se Knežev arsenal, jedinstvena industrijska ambijentalna celina u Evropi, kompleks Milošev venac - dvorski kompleks Kneza Miloša, muzej Stara livnica (oružje proizvedenoj u kragujevačkoj Zastavi) i drugo.
Geografski centar Srbije se nalazi na osmom kilometru zapadno od centra Kragujevca. Atraktivni vidikovci su na Bešnjaji, Žeželju, Gledićkim planinama i Rudniku. U obližnjem selu Divostinu nalazi se neolitski lokalitet.
U centru grada prisutni su stilovi vezani za arhitekturu s kraja XIX i početka XX veka: secesija, akademizam, neorenesansa, industrijska gradnja tog vremena. Period posle II svetskog rata karakteriše stil socrealizma, mašina za stanovanje, industrijske mega strukture itd.

Projekti koji su snimljeni na lokacijama u opštini u poslednjih 5 godina:

♦  Titanik krv i čelik, 
♦   Led, 
♦   Selo gori a baba se češlja, 
♦   Moj rođak sa sela, 
♦   Ravna Gora, 

Geografski položaj

GPS: 44° 00′ , 20° 54′
Populacija: 150 835 stanovinika
Udaljenost od aerodroma: 150 km
Udaljenost od glavnog grada: 140 km
Pristup putevima: 28 km od koridora E 10, 42 km od Ibarske magistrale. Auto put Beograd - Batočina - Kragujevac, Beograd -Topola - Kragujevac, Jagodina - Kragujevac, Kraljevo - Kragujevac, Gornji Milanovac - Kragujevac

Kontakt

Ime i prezime: Anđela Miljojković
Odeljenje: Kabinet gradonačelnika Kragujevca
Adresa: Cara Lazara 15, 34000 Kragujevac
Telefon: +381 34 306 106
Email: kabinet@kg.org.rs

kragujevac-grb

Kragujevac

Opis teritorijeKragujevac se nalazi u centralnom delu Srbije na prosečnoj nadmorskoj visini od 180 m. Reljef je tipičan šumadijski sa planinskim, brdovitim i ravničarskim predelima. Kragujevac je...

LOZNICA

Opis teritorije

Grad Loznica se nalazi u zapadnoj Srbiji, 3 km od reke Drine, u podnožju šumovite planine Gučevo. Gradska teritorija obuhvata 612km², a u  54 naseljena mesta živi oko 80.000 stanovnika. Loznica je privredni, saobraćajni i kulturni centar ovog dela Podrinja. Prirodni položaj uslovljava blagu klimu sa dosta najtoplijih dana u godini i malim kolebanjima temperature.

Loznica – rodni grad Jovana Cvijića i Miodraga Miće Popovića. Znamenitosti: istorijski šanac, crkva, dom kulture, galerija, muzej...

Gučevo – planina na kojoj se nalazi spomen kosturnica iz Prvog svetskog rata (Crni vrh, 779m), 16km od Loznice

Cer - planina na kojoj se nalazi spomen kosturnica iz Prvog svetskog rata (Tekeriš), 35km od Loznice

Banja Koviljača – prirodno mineralno lečilište, poznata i kao „Kraljevska banja“ i „Podrinjska lepotica“, 6 km od Loznice

Gornja Koviljača – Sportsko rekreativni kompleks „Sunčana reka“  na obali reke Drine: sportski tereni, ergela, plaža..., 15km od Loznice

Tršić – rodno mesto Vuka Stefanovića Karadžića, ima status znamenitog mesta. Izgled: etno selo dinarskog tipa  19. veka. Znamenitosti: spomen kuća Vuka Karadžića, muzeji, galerije, crkva Brvnara. Udaljenost: 7km od Loznice

Tronoša – srednjevekovni manastir, zadužbina kralja Dragutina i kraljice Kateline. Specifičan po narodnom običaju vezanom za „Ratarske sveće“. U blizini se nalazi kapela Svetog Pantelejmona sa česmom „Devet Jugovića“. Udaljen 17km od Loznice.

Drina – granična reka sa Republikom Srpskom, udaljena je od Loznice 3 km.

Značajni turistički ili geografski pojmovi na teritoriji vaše opštine: Banja Koviljača, Tršić, Tronoša, Drina. Gučevo

 Dominantan tip arhitekture:

Banja Koviljača – bečka secesija

Tronoša – raški stil gradnje

Geografski položaj

GPS44°32′02″N 19°13′16″E
Populacija:  79.327 stanovnika
Udaljenost od aerodroma :  Beograd 130 km, Tuzla (Bosna i Hercegovina) – 75 km
Udalljenost od glavnog grada :  Loznica – Beograd 135 km

Udaljenost od glavnih saobraćajnica: Banja Koviljača se nalazi na magistralnom putu M-19, Gučevo se nalazi na regionalnom putu  Banja Koviljača-Gučevo, Tršić je udaljen od regionalnog puta Loznica – Valjevo 4km, manastir Tronoša je udaljen od regionalnog puta Loznica-Valjevo 7km, Tekeriš 20 km od magistralnog puta M-19. Gornja Koviljača se nalazi na magistralnom putu M – 19, a pored reke Drine prolazi magistralni put M – 19.

Prilazni putevi: magistralni put M- 19, regionalni put Loznica - Valjevo

grb-loznica

LOZNICA

Opis teritorijeGrad Loznica se nalazi u zapadnoj Srbiji, 3 km od reke Drine, u podnožju šumovite planine Gučevo. Gradska teritorija obuhvata 612km², a u  54 naseljena mesta živi oko 80.000 stano...

Majdanpek

Opis teritorije

Opština Majdanpek nalazi se u severnom delu Istočne Srbije i zahvata prostor najvećeg šumskog i rudarskog kompleksa Istočne Srbije. Majdanpek je jedanaesta opština po veličini u Republici od 932 км2. Teritorija opštine prostire se između Đerdapskog jezera na severu, Miroča (632 m) na severoistoku, Deli Jovana (1.133 m) na istoku, Stola (1.155 m) na jugu, Malog Krša (929 m) i Velikog Krša (1.148 m) na jugozapadu, severnih obronaka Homoljskih planina (923 m) na zapadu i planinskih masiva Starice (796 m) i Šomrde (803 m) na severozapadu.

Bogat turistički potencijal, kao i raspoloživi izuzetni prirodni resursi, predstavljaju veliku razvojnu mogućnost opštine Majdanpek. Sama opština raspolaže nizom komparativnih prednosti za razvoj turizma, koje se, uz određena prilagođavanja, mogu aktivirati i uključiti na međunarodno turističko tržište, a uz to mogu postati snažan generator razvoja privatnog preduzetništva, kulture i sporta.

Na teritoriji opštine nalaze se najveći Nacionalni park Đerdap i planina Miroč, sa istoimenim selom koji predstavljaju jedinstvenu prirodno-etnoambijentalnu celinu, zatim, planina Starica koja je pogodna za planinarenje, Valja Prerast - prirodni kameni most čiji je raspon 150m, visina gornje ivice luka 26m, a širina otvora pri dnu u visini rečnog korita je 9,7m, Beli izvor u Rudnoj glavi i veštačko jezero Veliki zaton, koje je i značajno ribolovno područje.

Nacionalni park Đerdap je vredan prirodni resurs. Prostire se na 63.608,45 ha obuhvatajući prostor još dve opštine (Golubac i Kladovo). Na području Nacionalnog parka registrovano je preko 50 šumskih zajednica, od čega 35 reliktnih, 70 vrsta sisara i preko 200 vrsta ptica, a u vodama je evidentirano preko 60 vrsta riba. U zaštitnoj zoni Nacionalnog parka, nalaze se brojni zaštićeni objekti prirode specifičnih odlika flore i vegetacije reliktnih vrsta, kao i objekti nepokretnih kulturnih dobara. Izdvajaju se: strogi rezervati prirode (Šomrda, čoka Njalta sa Pesačom, Lepenski vir, Kanjon Boljetinske reke – Greben, Ciganski potok, Konjska glava).

Bogato kulturno nasleđe čine :

1. Arheološka nalazišta Rudna glava i Lepenski vir, kao nepokretna kulturna dobra od izuzetnog značaja;
2. Stara topionica u Majdanpeku, kao nepokretno kulturno dobro od velikog značaja;
3. Arheološko nalazište Ravna,
4. Arheološko nalazište Veliki Gradac i Banja,

Arheološko nalazište Mala livadica, Velika livadica, Ribnica, Ciganija, Malo Golubinje, Veliko Golubinje, Boljetinska reka, Kastel kao nepokretna kulturna dobra.

Bogato kulturno nasleđe čine i Crkva sv. Apostola Petra i Pavla u Majdanpeku, Crkva sv.Nikole u Donjem Milanovcu zatim, Kapetan Mišin konak i Tenkina kuća u Donjem Milanovcu.

Geografski položaj

GPS: 44°25′17″N 21°56′05″E
Populacija: 7699 stanovnika
Udaljenost od aerodroma:  Udaljenost od aerodroma "Nikola Tesla" u Beogradu je 200 km, koliko i od aerodroma "Car Konstantin" u Nišu
Udaljenost od glavnog grada: 192 km

Opština Majdanpek udaljena je od auto puta E75 Beograd-Niš 131km iz pravca Požarevca, odnosno 170 km iz pravca Paraćina.

Kroz opštinu Majdanpek prolaze dva magistralna puta M 24 (Požarevac – Kučevo – Majdanpek – Negotin) i M 25-1 (Požarevac – Veliko Gradište – Golubac – Donji Milanovac – Kladovo) koji poveziju opštinu sa E 75 (autoput Beograd – Niš). Rеgiоnаlni putеvi u opštini Majdanpek su R-104 (Brzа Pаlаnkа-Mirоč-Pоrеčki mоst-Mаjdаnpеk-Dеbеli Lug-Jаsikоvо-Žаgubicа), R-104а (Jаsikоvо-Vlаоlе-Gоrnjаnе-Bоr) i R-106 (Pоrеčki mоst – Milоšеvа kulа-Zаgrаđе-Zаjеčаr-Bоr), а drumskе kоmunikаcijе upоtpunjujе i 172 km lоkаlnih nekаtеgоrisаnih putеvа.

Dunav protiče 54 km duž severne granice opštine Mjadnanpek. Ovaj plovni put  predstavlja deo koridora 7  Rajna-Majna-Dunav-Crno more. Pristanište je u Donjem Milanovcu na 990 km od Crnog mora.

Železničkim saobraćajem  opština je povezana Beogradom  preko Kučeva i Požarevca, a sa Nišom i Prahovom preko Bora i Zaječara.  Železnicom su  neposredno povezana samo četiri naselja, a to su: Debeli Lug, Vlaole, Jasikovo i Leskovo.

Grb_Majdanpeka

Majdanpek

Opis teritorijeOpština Majdanpek nalazi se u severnom delu Istočne Srbije i zahvata prostor najvećeg šumskog i rudarskog kompleksa Istočne Srbije. Majdanpek je jedanaesta opština po veličini u...

Negotin

Opis teritorije

Teritorija opštine Negotin se deli na brdsko- planinski deo na jugozapadu i ravničarski na severoistočnom delu opštine. Reka Dunav teče graničnim delom opštine sa Rumunijom u dužini od 40 km. Kroz teritoriju opštine protiče i nekoliko manjih reka ( Timok, Zamna,Jasenička reka). Planinski deo opštine je šumovit i bogat divljači. Deo pored Timoka i Dunava  ima pored ostalog i  površine pod vinogradima. Opština Negotin se nalazi na samoj tromedji sa Rumunijom ( najbliži grad Turnu Severin) i Bugarskom ( najbliži grad Vidin) sa kojima postoji dobra saobraćajna povezanost.

Značajni turistički ili geografski pojmovi na teritoriji vaše opštine:

Staro gradsko jezgro ( Crkve, muzeji, kompleks Mokranjčeve kuće, Stara Čaršija..)

Kompleksi Rajačkih, Rogljevačkih I Smedovačkih pivnica

Deli Jovan

Kompleks Vratne , tok reke Zamne

Kompleks Mokranjskih stena

Obala Dunava sa plažama na Kusjaku I kod sela Mihajlovac

Dominantan tip arhitekture: Klasična gradska arhitektura sa kraja 19. i početka 20.veka kao i savremena  gradska arhitektura

Tradicionalna seoska arhitektura i savremena arhitektura.

 Geografski položaj

GPS:  44°13′21″N 22°31′31″E
Populacija: 16882 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: Do aerodroma u Beogradu 250km  , do aerodroma u Nišu 160 km
Udalljenost od glavnog grada: 232km

Udaljenost od glavnih saobraćajnica: Grad negotin se nalazi na glavnim saobraćajnicama ka Beogradu, Nišu, Zaječaru, Majdanpeku , Kladovu,Boru

Prilazni putevi: Negotin- Kladovo, veza za Beograd, Niš.

Grb_Negotin

Negotin

Opis teritorijeTeritorija opštine Negotin se deli na brdsko- planinski deo na jugozapadu i ravničarski na severoistočnom delu opštine. Reka Dunav teče graničnim delom opštine sa Rumunijom u du...

Novi Sad

Opis teritorije

Novi Sad se nalazi u središnjem delu autonomne pokrajine Vojvodine, na severu Srbije, na granici Bačke i Srema. Sa 15 gradskih naselja, opštinsko područje Novog Sada obuhvata površinu od 702 km2, dok uže područje Novog Sada sa Petrovaradinom i Sremskom Kamenicom zauzima površinu od 129 km2. Grad Novi Sad okružuju opštine: Bački Petrovac, Vrbas, Temerin, Žabalj, Titel, Inđija, Sremski Karlovci, Irig i Beočin, čiji stanovcnici, zajedno sa stanovnicima još nekih opština južnonačkog okruga, gravitiraju Novom Sadu.

Grad leži na obalama reke Dunav. Na levoj obali Dunava nalazi se ravničarski deo grada (Bačka) dek je na desnoj obali, na obroncima Fruške gore, smešten brdoviti deo grada (Srem). Nadmorska visina sa bačke strane je od 72 do 80m, dok je sa sremske strane do 250 do 350m. Kod Novog Sada se u Dunav uliva Mali bački kanal, koji je deo sistema Dunav-Tisa-Dunav. Bački deo grada je smešten sa obe strane ovog kanala.

Novi Sad je najveći grad najrazvijenijeg dela Srbije, Autonomne pokrajine Vojvodine. Kao lider u regionu, Novi Sad se stalno gradi i razvija.

Smešten je na obalama Dunava, u srcu jugoistočne Evrope i predstavlja administrativni, univerzitetski, poslovni, kulturni, turistički, sajamski i kongresni centar regiona. Kroz grad prolaze dva glavna puta – koridor X i VII, koji povezuju zapad i istok u ekonomskom i kulturnom smislu.

Novi Sad je prepoznat kao sigurno, zdravo i potencijalno mesto za život rad i investiranje što potvrđuje i Sertifikat povoljnog poslovnog okruženja, dodeljen Novom Sadu kao svojevrsna garancija investitorima da opština nudi sve potrebne uslove za uspešan početak i razvoj biznisa.

Novi Sad je po tipu arhitekture tipičan centralnoevropski grad. U gradu postoji samo nekoliko građevina iz perioda pre 19. veka jer je stari Novi Sad razoren tokom revolucije 1849. godine. Centrom današnjeg grada dominira arhitektura 19. veka. Nekada su se u okolini grada pretežno nalazile prizemne kuće ali se one postepeno menjaju u moderne višespratnice. U arhitekturi starog jezgra grada su zastupljeni stilovi klasicizma, baroka, secesije, nacionalnog stila i brojni drugi stilovi koji su međusobno dobro uklopljeni, dopunjujući jedan drugog i pričajući jedinstvenu priču istorije i razvoja Novog Sada kroz vekove.

Geografski položaj

GPS:  45°15′N 19°51′E
Populacija: 277.521 stanovnika
Udaljenost od aerodroma:  80 km od medjunarodnog aerodroma Nikola Tesla u Beogradu , 16 km od sportskog aerodroma Čenej 
Udaljenost od glavnog grada: 80km

Novi Sad se nalazi na raskršću glavnih međunarodnih saobraćajnica:

Koridor 10: Autoput E-75 i E-70 i železnica, kao delovi koridora 10, povezuju Novi Sad sa zapadnom i centralnom Evropom i Malom Azijom

Koridor 7 (Dunav): Dunav je veza sa Severnim morem i Atlanskim okeanom preko kanala Dunav-Rajna Majna i sa Crnim morem. Novi Sad ima infrastrukturno opremljenu luku i tri međunarodna rečna pristana.

Print

Novi Sad

Opis teritorijeNovi Sad se nalazi u središnjem delu autonomne pokrajine Vojvodine, na severu Srbije, na granici Bačke i Srema. Sa 15 gradskih naselja, opštinsko područje Novog Sada obuhvata površ...

Pančevo

Opis teritorije

Grad je lociran na ušću reka Tamiš i Dunav u ravničarskom okruženju. Zajedno sa 9 pripadajućih naseljenih mesta prostire se na površini od 750 km2 sa dominantnim  poljoprivrednim atarima.Značajni turistički i geografski pojmovi na teritoriji opštine su spomenici starog industrijskog nasleđa: Vajfertova pivara iz 1722 godine, stari mlin, stara svilara, stara staklara, kao i staro gradsko jezgro u kojem dominiraju zgrade sa kraja XIX i početka XX veka. 

Geografski položaj

GPS: 44° 52′ 21", 20° 39′ 50"
Populacija: 127162 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 40 km
Udaljenost od glavnog grada: 15 km
Pristup putevima: Udaljenost od glavnih saobraćajnica je 0,5 km, Grad je lociran na raskrsnici autoputeva, železničkog i vodenog saobraćaja. Nalazi se na autoputu E70.

Kontakt

Adresa: Trg kralja Petra I 2 - 4
Telefon: +381 13 351 221
Email: dusanka.stepanov@pancevo.rs

pancevo-grb

Pančevo

Opis teritorijeGrad je lociran na ušću reka Tamiš i Dunav u ravničarskom okruženju. Zajedno sa 9 pripadajućih naseljenih mesta prostire se na površini od 750 km2 sa dominantnim  poljoprivred...

Pećinci

Opis teritorije

Opština Pećinci locirana je u Donjem, ravnom Sremu. Na istoku se opština Pećinci se graniči sa beogradskim područjem, na severoistoku sa opštinom Stara Pazova, na severu i zapadu sa opštinom Ruma, a na jugu granicu čini reka Sava.

U vojvođanskim razmerama površina opštine je prosečne veličine. Obuhvata površinu od 483,65 km² i ima 21. 506 stanovnika. Opština je ustanovljena 1960. godine od perifernih delova bivših srezova Ruma, Stara Pazova i Zemun.

Opština Pećinci se prostire u jugoistočnom delu Srema, na plodnoj lesnoj terasi. Prirodna granica opštine na jugu, u dužini od 38km, je reka Sava, sa najvećim meandrom u Srbiji (Kupinski kut). Veliki deo teritorije je plodno obradivo zemljište, a u južnom delu opštine su velika šumska prostranstva, koja okružuju i presecaju SRP Obedska bara.Obedska bara je jedno od retkih još očuvanih plavnih-ritskih područja sa specifičnostima kao što su autentičan splet mrtvaja, bara, okana, močvarne vegetacije, vlažnih livada, stoletne mešovite šume hrasta lužnjaka, kolonije ptica močvarica i dr. Prirodnim retkostima.

Značajni turistički ili geografski pojmovi na teritoriji vaše opštine:

  • Reka Sava
  • Obedska bara (sa kanalima Vok i Revenica, sa stoletnom šumom hrasta lužnjaka koja nema premca u Evropi...)
  • Srpski muzej hleba – Jeremija (Pećinci)
  • Etno-kuća u Ogaru, najstarija kuća u Sremu
  • Ostaci srednjevekovnog grada Kupinika (14.vek), crkva sv Luke- najstarija pravoslavna crkva u Vojvodini (15.vek), crkva Majke Angeline (usred Obedske bare), Etno-park, sa 9 kuća i okućnica...i sve to u Kupinovu.

Dominantan tip arhitekture: tradicionalna narodna arhitektura starih objekata, i savremena seoska tipična za ušorena naselja zbijenog tipa u Vojvodini.

Geografski položaj

GPS:  44°54′19″N19°57′35″E
Populacija: 2581 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 15km
Udaljenost od glavnog grada: 30 km

Od važnijih komunikacija severnu periferiju opštine preseca auto-put E-70 Beograd – Zagreb.

Kupinovo – Bg = 40km.

Prilazni putevi: Auto-put E70

grbop

Pećinci

Opis teritorijeOpština Pećinci locirana je u Donjem, ravnom Sremu. Na istoku se opština Pećinci se graniči sa beogradskim područjem, na severoistoku sa opštinom Stara Pazova, na severu i zapadu...

Pirot

Opis teritorije

Pirot je smešten u dolini jugoistočne Srbije i centar je Pirotskog okruga sa površinom od 1.235m² i četiri opštine. Okružen Starom Planinom i njenim najvišim vrhom Midžorom (2.169m2) sa severa i severoistoka i Vlaškim planinama (1442 m) i Suvom planinom (1809 m) na jugu, severozapadni delovi pirotske kotline dotiču podnožje Svrljiških planina(1334 m).  Reka Nišava protiče kroz Pirot deleći ga na dva dela - Tijabara na desnoj obali i Pazar na levoj.

Blizina granice sa Bugarskom, kao i većih gradova Niša i Sofije, uticala je na razvoj ekonomskih, turističkih i kulturnih vrednosti ovog kraja. Područjem prolazi put E-75 koji spaja Niš sa bugarskom granicom. Autoput E-80, deo koridora X i njegovog kraka C, spaj centralnu i zapadnu Evropu sa Azijom zbog čega je takođe prozvan „Kapija istočne i zapadne kapije“. Glavni put M-9 prolazi kroz Pirot ka Babušnici i spaja ga sa Leskovcem (na trasi E-75) kao i železnička pruga Beograd – Sofija – Istanbul. Osim toga što zavisi i od turističkog pravca kretanja, pa je za ovaj region vezan istočno – mediteranski pravac.

Značajne turističke lokacije i toponimi koji pripadaju teritoriji grada Pirota su: Muzej Ponisavlja (Kuća malog Riste), srednjevekovno utvrđenje Momčilov grad, Zavojsko jezero, Grčko vojno groblje i brojne crkve i manastiri kao što su Poganovo, Sukovo, Manastir Svete Bogorodice, Manastir Svetog Đorđa itd.

Projekti snimani na teritoriji grada Pirota:
♦  2016 – Vrati se, Zone

Korisne adrese
Turistička organizacija Pirot, www.topirot.rs, email: top010@open.telekom.rs

Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj, www.ledo.pirot.rs, email:ledo@pirot.rs
Marija Đosic, šef KLER-a

Geografski položaj

GPS: 43˚09’07’’, 22˚35’06’’ 
Stanovništvo: 58 000
Udaljenost od aerodroma: 70km do Niskog Aerodroma i 80km do Sofije
Udaljenost od glavnog grada: 310km
Pristup putevima i regionalnim putevima: M-9, E-80, E-75, Koridor 10

Kontakt

Kontakt osoba: Jovana Tončić
LER Gradske uprave Pirot
Adresa: Branka Radičevića 10, 18300 Pirot
Telefon: +381 10 551 232
Email: jovana.toncic@pirot.rs

Grad Pirot

Pirot

Opis teritorijePirot je smešten u dolini jugoistočne Srbije i centar je Pirotskog okruga sa površinom od 1.235m² i četiri opštine. Okružen Starom Planinom i njenim najvišim vrhom Midžorom (...

Požarevac

Opis teritorije

Požarevac je grad u severoistočnoj Srbiji na 80 km od Beograda u Braničevskom okrugu, površine 481 km2.
Okružen je plodnom stiškom ravnicom i smešten između tri reke: Dunava, Velike Morave i Mlave. Poljoprivredno zemljište zauzima 73,38% teritorije opštine. Najveći potencijali grada su u oblasti poljoprivrede,energetike,prehrambene industrije i turizma.
Značajni turistički pojmovi na teritoriji opštine su Viminacium, poznato arheološko nalazište, šator-replika „Požarevačkog mira“ potpisanog 1718.god., ergela Ljubičevo osnovana 1853 god., Galerija ''Milena Pavlović-Barili' i drugi. Požarevac ima manifestacije „Ljubičevske konjičke igre“ koje se održavaju prvog vikenda u septembru već 50 godina i glumačke svečanosti „Dani Milovoja Živanovića".
Danas Požarevac predstavlja specifičnu urbanu strukturu sa dosta kontrasta između nasleđenih slojeva iz različitih epoha. Jedna se odvijala u prvoj i drugoj polovini 19 veka kada je dominirala gradska arhitektura u stilu neoklasicizma i elementima neorenesanse, a u kasnijem periodu nadovezala se arhitektura moderne.
Ovakve ambijentalne celine su prepoznatljive u ul.Draže Markovića,ul.Stari korzo,ul.Veljka Dugoševića i na Trgu Oslobođenja. Najznačajniji objekat je zgrada Okružnog načelstva koja je sagrađena 1888/89 god.kao razuđena i reprezentativna dvojna kompozicija sabogatom arhitekturom akademizma sa kraja 19 veka, sa stilskom obradom i elementima neorenesanse i klasicizma.
Drugi period razvijao se 70-tih i 80-tih godina XX veka u stilu socrealizma i takvi objekti formiraju frontove glavnih gradskih saobraćajnica i svojom linijskom formom i monumentalnošću naglašavaju prilaz centralnoj zoni grada.

Geografski položaj

GPS: 44°37′ 21°11′
Populacija: 75 334 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 95 km
Udalljenost od glavnog grada: 80 km
Pristup putevima: M-24 koji povezuje grad sa Koridorom X (autoput Beograd-Niš), M 25.1 Požarevac-Golubac-Kladovo (Đerdapska magistrala), regionalni putevi: P-214a, P 103

Kontakt

Ime i prezime: Siniša Marjanović
Odeljenje: LER Gradske uprave Požarevac
Adresa: Drinska 2, 12000 Požarevac
Telefon: +381 12 539 691
Email: sinisa.marjanovic@pozarevac.rs

pozarevac-grb-srednji-2001

Požarevac

Opis teritorijePožarevac je grad u severoistočnoj Srbiji na 80 km od Beograda u Braničevskom okrugu, površine 481 km2.
Okružen je plodnom stiškom ravnicom i smešten između tri reke: Duna...

RUMA

 Opis teritorije

Opština Ruma zauzima središnji deo regiona Srem, i proteže se od leve obale reke Save (u širini od 32 kilometra)  prema severu do obronaka Fruške gore, svojom teritorijom spaja svinjski i vinski Srem. Zato za Rumu obično kažemo da je u srcu Srema.

Uglavnom je ravničarski predeo, sa bogatim šumskim pojasom  u južnom delu opštine, Barom Trskovača, kod Platičeva, kanalom Jarčina, jezerima Borkovac, kod Rume, i Kudoš, kod Pavlovaca. Sela u severnom delu opštine nalaze se u podnožju Fruške gore.

Značajni turistički ili geografski pojmovi na teritoriji opštine:

Arheološki lokalitet Gomolava, kod Hrtkovaca, na obali reke Save (iz perioda neolita, vinčanska kultura) višeslojni lokalitet koji svedoči o različitim epohama života na ovim prostorima. Kroz Rumu prolazi 45. uporednik, što znači da smo na polovini puta od Ekvatora do Severnog pola. Raskrsnica najvažnijih putnih pravaca i železničke pruge.

Dominantan tip arhitekture:

klasicizam, neoklasicizam, secesija

Geografski položaj

GPS:  45°00′17″N19°49′12″E
Populacija: 30.076 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 35km
Udaljenost od glavnog grada: 65km

Kroz Rumu prolazi magistralni put M-21, Novi Sad – Šabac, a na 6 kilometara od grada prolazi Autoput E-70 Beograd-Zagreb. Na obodu grada je magistralna železnička pruga Beograd-Zagreb (koja spaja Evropu sa Bliskim istokom), kao i pruga Zvornik-Ruma.

Pored autoputa E-70 i magistralnog puta M-21, do Rume vodi i put od Sremske Mitrovice(iz pravca Semberije), put od Inđije, lokalni put iz pravca Vrdnika, i lokalni putevi iz Pravca Stejanovaca i Buđanovaca.

Grb Ruma

RUMA

 Opis teritorijeOpština Ruma zauzima središnji deo regiona Srem, i proteže se od leve obale reke Save (u širini od 32 kilometra)  prema severu do obronaka Fruške gore, svojom teritorijom spaja...

Smederevo

Opis teritorije

Grad Smederevo zahvata blago zatalasano nizijsko područje južnog oboda Panonskog basena u krajnjem severoistočnom delu Šumadije.Teritorija grada pripada Podunavlju i donjem Pomoravlju a prostire se neposredno ispred ušća Velike Morave u Dunav. Izletišta su Jugovo sa termalnom vodom, Drugovačka i Šalinačka jezera i Smederevska ada. Nadmorska visina- 70 do 200m, klima kontinentalna.
Značajni turistički i geografski pojmovi na teritoriji opštine su Smederevska Tvrđava, Vila Obrenović, Karađorđev dud, Smederevska jesen, Tvrđava teatar, Putevi vina, Šalinački lug, Smederevsko voće, Dunav i drugo.
Dominantan tip arhitekture u centru Grada je Akademizam XIX veka sa elementima klasicizma i renesanse (Sud, Gimnazija), vizantijski stil sa baroknom dekoracijom (Ham Svetog Đorđa), Srednjevekovna arhitektura (Tvrđava). Ostali delovi Smedereva gradjeni su u duhu arhitekture XX veka u gradu i elementi moravskog graditeljstva u selima.

Projekti koji su snimljeni na lokacijama u opštini u poslednjih 5 godina:

♦  2008.-Čarlston za Ognjenku - Smederevska Tvrđava 
♦   April 2011. - Redakcija dramskog i domaćeg serijskog programa Radio-televizije Srbije - snimanje TV filma „Albatros“ - Vila Obrenović 
♦   Oktobar 2012. Snimanje filma „Svetlosti velegrada/Mali Budo“ - splav „Maksimus“

Korisne adrese
SUP Smederevo, E-mail portparolpusd@mup.gov.rs
Saobraćajna policija Smederevo, +381 26 619 916, Šalinačka BB

Geografski položaj

GPS: 44˚ 39', 20˚ 56'
Populacija: 108 209 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 60km
Udaljenost od glavnog grada: 46 km
Pristup putevima: Auto-put -12km, Auto put E-75. Magistralni put M-24 i Dunavski most prema Banatu; regionalni putevi: R-100, R-109, R-109b, R-214, R-202, železnička pruga E-85

Kontakt

Ime i prezime: Zdravka Kovačević-Vasić
Odeljenje: Odeljenje za javne službe
Adresa: Omladinska 1, 11300 Smederevo
Telefon: +381 26 4621 764
Email: kovacevicvasic.zdravka@smederevo.org.rs

smederevo-grb

Smederevo

Opis teritorijeGrad Smederevo zahvata blago zatalasano nizijsko područje južnog oboda Panonskog basena u krajnjem severoistočnom delu Šumadije.Teritorija grada pripada Podunavlju i donjem Pomoravl...

Sombor

Opis teritorije

Grad Sombor nalazi se na krajnjem severozapadu Republike Srbije. Međudržavnim graničnim prelazima kod Bezdana i Bogojeva predstavlja sponu sa Republikom Hrvatskom, a Bačkim Bregom sa Republikom Mađarskom. Smešten je između Panevropskih koridora 7 i 10, na kanalu Duanv-Tisa-Dunav. Poseduje razvijenu mrežu lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva.
Dunav, Bajski kanal, Veliki bački kanal-Kišov kanal, Kanal Dunav-Tisa-Dunav, Čonopljansko jezero.
Specifičan mozaik kopnenih i vodenih ekosistema značajan je centar biološke raznolikosti. Veliki kompleks ritskih šuma - prašume, ritovi, močvare, u priobalju Dunava daruju iskonsku lepotu ovom području.
Sombor je sastavni deo Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“. Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“ stavljen je pod zaštitu države 20. jula 2001. godine kao prirodno dobro 1. kagegorije. SRP „Gornje Podunavlje“ ima ogroman ekološki značaj u funkciji očuvanja, zaštite i unapređenja prirodnih vrednosti.
Značajna turistička mesta na koja treba obratiti pažnju su Zgrada Županije, Galerija "Milan Konjović", Gradski muzej Sombor, Kulturni centar "Laza Kostić" Sombor, Narodno pozorište Sombor.

Najznačajniju urbanu celinu u Somboru predstavlja istorijsko jezgro Sombora - Venac, koje je proglašeno kulturnim dobrom od velikog značaja. Ova urbana matrica razvija se naročito u periodima krajem XVIII veka kao i od kraja XIX veka do početka I svetskog rata i to po principu pravilne barokne urbane sheme. Od arhitektonskih stilova najzastupljeniji su istorizam u svom bogatstvu varijeteta neo stilova u akademskim ili romantičarskim sklopovima (neogotika, romantizam, neorenesansa sa primesama baroka i manirizma), klasicizam, eklekticizam, secesija.

Korisne adrese:

♦  Turistička organizacija grada Sombora, Trg cara Lazara 1, Sombor, tel: +381 25 434350
♦   Gradska uprava Grada Sombora, Trg cara Uroša 1, Telefon: +381 25 468 111
♦   Načelnik Odeljenja za privredu Vladislav Kronić, tel: +381 25 468146
♦   JP „Vojvodinašume“, Apatinski put 11, tel: +381 25 463111, +381 25 463115
♦   Zoo vrt Miki, Stojana Matića 74, Kolut, tel: +381 25 804288, mob: +381 63 568 250
♦   JKP Čistoća, Rade Drakulića 12, Tel: +381 25 25788, fax: +381 25 24 326
♦   Sportski centar Soko, Venac Petra Bojovića 11, tel: +381 25 22082
♦   Teniski klub “Žak”, Park Ive Lole Ribara bb, tel: +381 25 43673
♦   Narodno pozorište Sombor, Trg Koste Trifkovića 2, tel centrala +381 25 437666, +381 25 24966
♦   Razvojna agencija grada Sombora, Trg cara Lazara 1, +381 25 434666
♦   Slobodan Lazić, škola jahanja Magnifiko, +381 64 1770985, iznajmljivanje konja, zaprega i ostalih životinja

Geografski položaj

GPS: 45°47′ 19°07′
Populacija: 85 569 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 160 km
Udaljenost od glavnog grada: 175 km
Pristup putevima: Putna mreža magistralnih (M17.1 I M18) - 89 km, regionalnih (P101, P105 I P105.1) - 67 km i lokalnih puteva - 110 km.

Kontakt

Ime i prezime: Mihael Plac
Odeljenje: Odeljenje za privredu, Odsek za lokalni ekonomski razvoj
Adresa: Trg cara Uroša 1
Telefon: +381 25 468 160
Email: mihael.plac@gmail.com

sombor-grb-srednji

Sombor

Opis teritorijeGrad Sombor nalazi se na krajnjem severozapadu Republike Srbije. Međudržavnim graničnim prelazima kod Bezdana i Bogojeva predstavlja sponu sa Republikom Hrvatskom, a Bačkim Bregom s...

SREMSKI KARLOVCI

Opis teritorije

Sremski Karlovci propadaju Severoistočnom delu Srema, opština pripada južnobačkom okrugu .

Teritoriju opštine preseca reka Dunav. Deo teritorije (oko 1000 ha se nalazi u Koviljsko-Petrovaradinskom ritu, a nacionalni park Fruška gora zauzima  oko 700 ha opštine.

Sremski Karlovci poseduju brojne kulturno-istorijske znamenitosti: Karlovačka gimnazija, Bogoslovija, Kapela mira, Patrijaršijski dvor, itd. Od geografskih lokaliteta treba spomenuti izletište Stražilovo gde se nalazi spomenik jednog od najpoznatijih srpskih pesnika, Branka Radičevića.

Dominantan tip arhitekture:Barok

Geografski položaj

GPS:  45°12′05″N 19°56′02″E
Populacija: 8772  stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 50 km
Udaljenost od glavnog grada: 65 km
Udaljenost od glavnih saobraćajnica: magistralni put m-22 prolazi kroz Sremske Karlovce. Autoput e-75 je udaljen oko 15 km, od centra. Železnička trasa Beograd-Subotica proloazi kroz Sremske Karlovce.

Prilazni putevi:m-22 i putni pravac od Iriškog venca i Iriga.

sremski karlovci

SREMSKI KARLOVCI

Opis teritorije Sremski Karlovci propadaju Severoistočnom delu Srema, opština pripada južnobačkom okrugu . Teritoriju opštine preseca reka Dunav. Deo teritorije (oko 1000 ha se nalazi u Kovil...

Subotica

Opis teritorije

Grad Subotica nalazi se na severu Republike Srbije uz granicu sa Republikom Mađarskom. Prosečna nadmorska visina Subotice je 114m, 40m iznad nivoa Tise kod Kanjiže a 32m iznad nivoa Dunava kod Baje.
Značajni turistički i geografski pojmovi na teritoriji opštine su Jezera Palić i Ludaš, trščana divlja obala i veoma urbanizovan turistički deo u stilu srednjoevropskih letovališta.
ZOO vrt Palić - nekada najveći i najlepši u SFRJ, insitucija sa najviše IPA projekata u gradu, pruža izvanredan ugodjaj. Vrt je osavremenjen, a volijeri su prilagodjeni udobnosti životinja. Selevenjska prašuma predstavlja ostatke nekadašnje ogromne prašume, predivan i miran ambijent prastarih stabala. U okolini grada pretežno su oranice i vinogradi.
Dominantan tip arhitekture grada je mađarska secesija u centru a rezidencijalne kuće su vojvodjanskog tipa sa delovima blokovskih naselja.

Projekti koji su snimljeni na lokacijama u opštini u poslednjih 5 godina:

♦  Braća Blum

♦  Pljačka trećeg rajha

Geografski položaj

GPS :46 05’ 55’’ 19 39’ 47’’
Populacija: 140 358 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 165 km
Udaljenost od glavnog grada: 184 km
Pristup putevima: Autoput (Koridor X) - U blizini grada je pruključak na autoput E-75

Kontakt

Ime i prezime: Laslo Horvat
Odeljenje: Služba protokola Gradske uprave Subotice
Adresa: Trg slobode 1, Subotica, 24 000
Telefon: +381 24 551 219
Email: protokol@subotica.rs

subotica-grb

Subotica

Opis teritorijeGrad Subotica nalazi se na severu Republike Srbije uz granicu sa Republikom Mađarskom. Prosečna nadmorska visina Subotice je 114m, 40m iznad nivoa Tise kod Kanjiže a 32m iznad nivoa...

Titel

Opis teritorije

Teritorija opštine Titel prostire se na krajnjem jugoistoku Bačke, u čuvenoj Šajkaškoj oblasti, opkoljena obalama Dunava i Tise. Teritorija opštine ima površinu od 270 km2 od čega je 190 km2 obradivo poljoprivredno zemljište. Sa šest naseljenih mesta: Titel, Lok, Vilovo, Gardinovci, Šajkaš i Mošorin, ova opština je među najmanjim u Vojvodini. Procenjen broj stanovnika opštine je na oko 16000, a samog Titela najviše 6000.

Iz ritova i ravnice uzdiže se Specijalni rezervat prirode „Titelski breg“, lesna zaravan sa oko 130 metara nadmorske visine i tipično stepskim staništima. Sa vidikovaca Titelskog brega pruža se pogled na ravni Banat, deo Srema preko Dunava sve do Avale. Surduci Titelskog brega puni su iznenađenja u naizgled jednoličnoj ravnici, sa jedne strane blage padine stepskih staništa, stepskih poličica i škrapa a sa druge strane gotovo neprohodno šumsko rastinje.

U atarima opštine Titel nalaze se garnice još 2 Specijalna rezervata prirode SRP „Koviljsko - petrovaradinski rit“ i „Ritovi donjeg Potisja“.

Geografski položaj

Naselje Titel – administrativni centar opštine, nalazi se u samom srcu Vojvodine na tromeđi Srema, Banata i Bačke. Ležeći ispod Titelskog brega uz desnu obalu Tise, naspram ušća Begeja u Tisu i 9 km od ušća Tise u Dunav, Titel slovi za mesto sa fenomenalnim geografskim položajem.

Drumski saobraćaj, železnica i plovne reke kojima se saobraća sa Zrenjaninom na oko 30 km, Novim Sadom 40 km i Beogradom 50 km. Aerodrom „Nikola Tesla“ Beograd udaljen je svega 65 km.

Tipična vojvođanska naselja sa prepoznatljivim objektima i organizacijom javnog prostora začinjena su vojnograničarskom arhitekturom. Objekti STŠ „Mileva Marić“, Narodne biblioteke „Stojan Trumić“, restorana sa prenoćištem „Tisa“- pod zaštitom kao spomenik kulture, Doma kulture (starog bioskopa) i mnogi drugi mogu pružiti dobre kadrove i čine specifičan ambijent u naselju Titel.

Kontakt

Ustanova za zaštitu prirode „Titelski breg“
Adresa: Glavna 10, 21240 Titel
Telefon: +381 21 2962 177
Email: info@titelskibreg.com

Lokacije

obod brega2 Locki pasnjaci4 djeram Locki pasnjaci

Grb opstine Titel rrr

Titel

Opis teritorijeTeritorija opštine Titel prostire se na krajnjem jugoistoku Bačke, u čuvenoj Šajkaškoj oblasti, opkoljena obalama Dunava i Tise. Teritorija opštine ima površinu od 270 km2 od če...

Topola

Opis teritorije

Topola je gradić u centralnoj šumadijskoj regiji nastao na desnoj strani rečice Kamenice gde je postojalo veliko i razgranato drvo topole pod čijom su krošnjom mesto za predah i odmor nalazili trgovci i putnici namernici. Prvi pisani tragovi o samom naselju datiraju iz vremena austro-ugarskih popisa iz 1718. godine.

Opština Topola je jedna od sedam opština šumadijskog okruga. Prostire se na 365 km2 na kojima živi 22.329 stanovnika. Opštinu pored naselja gradskog tipa, same Topole sa 4973 stanovnika, čini još 30 seoskih naselja sa 17358 stanovnika.

Opština Topola je predeo na kome se naizmenično smenjuju livade, proplanci, brežuljci i planine. Predeli su protkani rekama (Kamenica, Kubršnica, Jasenica)  a na prostoru opštine Topola postoje dva jezera (selo  Kloka i Topola).

Značajni turistički i geografski pojmovi na teritoriji opštine su Srednjovekovni manastiri u podnožiju planine Rudnik, Turistički proizvod Vinski put Šumadija (Podrum vina Aleksandrović i Kraljevska vinarija), dva spomenika kulture od izuzetnog znaćaja za državu Srbiju - Mauzolej porodice Karađorđević i Karađorđev grad u Topoli, Vinogradareva kuća sa galerijom slika Nikole Graovca i kuća kralja Petra sa izložbom ličnih predmeta porodice Karađorđević. Takođe je značajna privredno turistička manifestacija Oplenačka berba i Sabor narodnog stvaralaštva Srbije, Slikarska kolonija Lipovac, Đurđevdanski dani vina.

Topola je od Beograda udaljena 80 km,  220 km južno od nje se nalazi Niš, a 280 km severno Subotica, tako da njen povoljan geografski položaj na raskršću puteva čini Topolu nezaobilaznom turističkom destinacijom. Dominantna je tradicionalna arhitektura i neoklasicizam.

Geografski položaj

GPS: 44° 25′ , 20° 68′
Populacija: 22 329 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: oko 100 km
Udaljenost od glavnog grada: 80 km
Pristup putevima: Iz smera Kragujevca, Aranđelovca, Smederevske Palanke, Gornjeg Milanovca (Rudnika) i Beograda (Mladenovca)

Kontakt

Odeljenje: LER opštine Topola
Adresa: Bulevar kralja Aleksandra I 9, 34310 Topola
Telefon: +381 34 6811 273
Email: ler@topola.com

topola-grb

Topola

Opis teritorijeTopola je gradić u centralnoj šumadijskoj regiji nastao na desnoj strani rečice Kamenice gde je postojalo veliko i razgranato drvo topole pod čijom su krošnjom mesto za predah i...

Valjevo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Opis teritorije

Grad Valjevo je administrativni je, kulturni i privredni centar Kolubarskog okruga. Valjevo ima oko 90 000 stanovnika od kojih oko dve trećine pripada gradskoj populaciji. Grad je formiran na obalama reke Kolubare, u kotlini okruženoj vencem valjevskih planina. Ceo kraj ima umereno kontinentalnu klimu.
Grad je smešten u kotlini i otvoren je jednom stranom Kolubarskom ravnicom koja se pruža u pravcu Beograda. Okružen je vencem valjevskih planina poznatim po svojoj lepoti i raznolikosti. Oko 30% teritorije je pokriveno šumom kojom dominiraju bukva i četinari a ceo kraj obiluje brojnim pašnjacima, livadama i voćnjacima. Od vodnih potencijala Valjevo se ističe činjenicom da pored Kolubare na svojoj teritoriji ima reku Gradac na daleko ćuvenu, po svojoj lepoti i čistoti, smeštenu u velelepnoj klisuri. U blizini Valjeva nalazi se nekoliko manjih jezera a u skoroj perspektivi je i aktiviranje hidro akumulacije “Rovni”, koja se nalazi na samo 12 km od grada.
Valjevo i okolina imaju značajne turističke potencijale, najpre kada je u pitanju banjski, rekreativni, verski ili avanturistički turizam. Istakli bi planinu Maljen sa čuvenom visoravni Divčibare, koja je najpopularnija. To je prva planina na koju se nailazi idući iz Beograda ili iz pravca Vojvodine, leti je pogodna za odmor i rekreativni turizam usled povoljne vazdušne klime a zimi za sportove i boravak na snegu. Ceo venac valjevskih planina privlači ljubitelje vožnje terenskim vozilima, biciklste, obožavaoce kanjoninga i speleologije, dok je reka Gradac jedna od najomiljenijih za ljubitelje sportskog ribolova (fly fishing) u ovom delu Evrope.
Kao značajana turistička destinacija u etno-istorijskom smislu izdvaja se selo Brankovina, dok manastiri Lelić, Ćelije i Pustinja privlače veliku pažnju vernika i hodočasnika.
Stara turska čaršija Tešnjar na desnoj obali Kolubare je kulturno-istorijski spomenik i sama po sebi veoma polularna kao već gotova scenografija za snimanje filmova i TV serija.
Valjevo je imalo sreću da se urbanističko-arhitektonskim rešenjima još iz sredine 19.veka počelo razvijati i graditi sa ulicama koje se seku pod pravim uglom i karakterističnim modernim gradjevinama tog vremena. Pored toga je jedan od retkih gradova koje se može pohvaliti kao grad sa dve čaršije, jednom modernom i drugom koja datira još iz vremena turske vladavine.

Projekti koji su snimljeni na lokacijama u opštini u poslednjih 5 godina:

♦  Zona Zamfirova,
♦   Ivkova slava, 
♦   Šešir profesora Vujića, 
♦   Kako sam postao Nemac 

 

Geografski položaj

GPS: 44o 16’ , 19o 53’
Populacija: 90 301 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: oko 100km
Udaljenost od glavnog grada: 95 km
Pristup putevima: Putem M-4 povezan je sa Ibarskom magistralom, ka Beogradu i E75 i M21, prema Šapcu i E70 ka Uzicu i Crnoj Gori.

Kontakt

Ime i prezime: Dragan Stanković
Odeljenje: Odeljenje za lokalni razvoj, privredu i komunalne poslove
Adresa: Karađorđeva 64
Telefon:+381 64 32 55111, fax:+381 14 226112
Email: dstankovic@valjevo.org.rs

valjevo-grb-veliki

Valjevo

          Opis teritorijeGrad Valjevo je administrativni je, kulturni i privredni centar Kolubarskog okruga. Valjevo ima oko 90 000 stanovnika od kojih oko dve tr...

VELIKO GRADIŠTE

Opis teritorije

Veliko Gradište se nalazi u severoistočnom delu Srbije, u Braničevskom okrugu, na samoj obali Dunava koji ga deli od susedne Rumunije, u podnožju Karpata i Homoljskih planina, a okružen je rekama Dunav i Pek, kao i Srebrnom jezeru. Ukupna površina opštine je 344 m2.

Područje opštine Veliko Gradište je pretežno ravničarsko, preko 60% čine ravnice (najveća ravnica u opštini je Stig), više brežuljkasto zemljište čini 25% a brdsko područje svega 15% površine. Najviša uzvišica je Lipovačka (362 m). Šume koje su u imovini privatnih vlasnika i u javnoj svojini takođe čine prirodno bogatstvo opštine.

Turistički lokaliteti na teritoriji opštine Veliko Gradište su mnogobrojni i raznovrsni:

  1. Tursitičko naselje Beli bagrem sa kompleksom "Silver lake" u okviru koga se nalazi hotel, aqua park, turistički brod, zona zdravlja, teniski i golf tereni itd. 
  2. Srebrno jezero uz mnogobrojni sadržaj na obali i u vodi - uređen park za decu i odrasle, šetalište, sportovi na vodi, vodoskok
  3. Tvrđava Ram - srednjevekovno utvrđenje od izuzetnog značaja sa ostacima Hamam i Karavan saraj
  4. Glavna ulica
  5. Manastir Nimnik
  6. Narodni muzej opštine Veliko Gradište

Dominantan tip arhitekture:

U svim naseljima su kuće, nema stambenih zgrada sem u Velikom Gradištu, međutim zbog velikog broja stanovištva koji rade u inostranstvu kuće su uređene i višespratne.

Glavna ulica je sačuvala stari duh i sve fasade su pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika. U užem centru grada zastupljenje su stambene zgrade dok su na periferijama preovladjuju kuće.

Geografski položaj

GPS:  44°45′N 21°31′E
Populacija: 17.559 stanovnika
Udaljenost od aerodroma : 120km
Udalljenost od glavnog grada: 110 km

Od autoputa Beograd-Niš Veliko Gradište udaljeno je 60km. Glavna saobraćajnica kroz Veliko Gradište je magistralni put Beograd-Đerdap. Najveći plovni koridor je Dunav.

Prilazni putevi: južnim delom opštine prolaze magistralni put Beograd-Kladovo i železnička pruga. Veliko Gradište je i sa ostalim okolnim gradovima povezano dobrim asfaltnim saobraćajnicama.

veliko gradiste - grb

VELIKO GRADIŠTE

Opis teritorijeVeliko Gradište se nalazi u severoistočnom delu Srbije, u Braničevskom okrugu, na samoj obali Dunava koji ga deli od susedne Rumunije, u podnožju Karpata i Homoljskih planina, a okr...

VRŠAC

 

Opis teritorije

Opština Vršac se nalazi u jugoistočnom delu Vojvodine, u južnom Banatu. Osnovni elementi koji karakterišu geografski položaj su: pripadnost Panonskom basenu, pogranični položaj i blizina Rumunije, visinska razuđenost reljefa, netipična za prostor Vojvodine, razvijena putna mreža i dobra saobraćajna povezanost sa okruženjem.

Područje opštine Vršac karakteriše ravničarski predeo Panonske nizije. Bogatstvom geomorfoloških oblika, opština Vršac se razlikuje od većine opština Vojvodine. Idući od nižih ka višim predelima, na ovom prostoru mogu se izdvojiti sledeće osnovne morfološke celine: depresije, aluvijalna ravan reke Karaš, lesne terase, lesne zaravni, Deliblatska peščara i Vršacke planine, sa najvišim vrhom u Vojvodini, Gudurički vrh 641m. Deliblatska peščara i Vršačke planine predstavljaju najizrazličitije morofološke motive ovog prostora, sa visokim stepenom razvojnih potencijala.

Sa svojom živopisnom okolinom, velikim plantažama vinograda, bogatstvom šuma kao oazama mira i čistog vazduha, značajnom riznicom kulturnih dobara kao i raznovrsnim društvenim i kulturnim životom, Vršac je oduvek bio i ostao interesantno i turistički privlačno mesto. Vršačke planinije sa svojim trim stazama interesantne su kako za ekstremne sportove, tako i za one manje opasne: paraglajding, planinarenje, trčanje, brzo hodanje, biciklizam, rekreativne šetnje i sl. Rekreativne mogućnosti ove predivne prirode dopunjava lov u uređenim lovištima, a najatraktivniji je lov na divlje svinje, srne i fazane. Ljubitelji ribolova uživaju pecajući na reci Karaš, kanalu Dunav-Tisa-Dunav i ribnjacima. Turističkoj ponudi važan doprinos daju i razne kulturne, privredne, turističke i sportske manifestacije, koje se redovno održavaju u gradu.

 

Dominantan tip arhitekture:

Vršac ima sačuvane pojedine građevine i čitave komplekse ambijentalne celine, što predstavlja lepe primerke raznih stilova, posebno barokne i secesijske epohe. Rekonstrukcijom fasada, sačuvana je njihova autohtonost i potencirana su njihova inventivna bogatstva, čime i sam grad dobija svoje posebno obeležje. Među ovim zgradama su i objekti koji imaju svoj istorijski, privredni, etnografski i arhitektonski značaj.

Geografski položaj

GPS:  45°7′0″N 21°18′12″E
Populacija: 52.026 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 
100km od aerodroma u Beogradu
Udalljenost od glavnog grada:
84 km od Beograda

Od autoputa Vršac je udaljen 100 km.

Nalazi se na međunarodnom putu Beograd – Temišvar, kroz Vršac prolazi međunarodna železnička pruga Beč – Budimpešta – Beograd – Bukurešt;

Vršac se nalazi 35 km od kanala DTD;

Najznačajnija prednost Vršca, u odnosu na okruženje je izuzetno strateško povoljna geografsko-saobraćajna lokacija, jer se opština nalazi na važnom međunarodnom putnom pravcu E-70, koji spaja dva panevropska koridora, i to X i IV.

 

Aerodrom Vazduhoplovne akademije u samom gradu

Prilazni putevi:

Iz pravca Rumunije, grada Pančeva, opštine Plandište, opštine Bela Crkva

Vršac

VRŠAC

  Opis teritorije Opština Vršac se nalazi u jugoistočnom delu Vojvodine, u južnom Banatu. Osnovni elementi koji karakterišu geografski položaj su: pripadnost Panonskom basenu, pogranični...

Zaječar

Opis teritorije

Grad Zaječar se nalazi u centralnom delu Timočke krajine i obuhvata Zaječarsku kotlinu, istočni deo Crnorečke i severni deo Knjaževačke kotline, kao i južne delove Negotinske krajine. Zaječar je smešten u međurečju i na sastavcima Crnog i Belog Timoka, kao i na raskrsnici magistralnih puteva i jedina je i najkraća putna veza Evrope i ostalog dela naše države ka severnoj Bugarskoj i južnoj Rumuniji i dalje prema Crnomorskom basenu.

Zbog svog jedinstvenog geografskog položaja, Zaječar je geografski, administrativni, privredni, politički i kulturni centar Zaječarskog upravnog okruga.

Teritorija opštine je omeđena: sa severa obroncima planine Deli Jovan, sa istoka i jugoistoka obroncima Stare planine, kojom ide državna granica prema Bugarskoj, na jugu i jugozapadu Lasovačkom planinom kao ogrankom planine Tupižnice, a na zapadu Ježevicom i ograncima Velikog Krša. Površina opštine Zaječar je 1.069 km2 (oko 15 % površine Timočke krajine). nalazi se u Zaječarskoj kotlini (između 43°54' i 43°42' severne geografske širine, 22°07' i 22°24' istočne geografske dužine i 137 m apsolutne nadmorske visine), na 11 km od granice prema Bugarskoj, u međurečju i na sastavcima Crnog i Belog Timoka. Grad je prvobitno ležao na desnoj obali Crnog Timoka, prostirući se do brda Kraljevica. Vremenom se širio na levoj obali Crnog Timoka i prema zapadu. Na teritoriji grada nema prirodnih jezera, ali postoje tri veštačka (akumulaciona) jezera: Grliško, Rgotsko i jezero Sovinac. Grliško i jezero Sovinac služe za vodosnabdevanje, dok je Rgotsko jezero nastalo sakupljanjem vode u iskopima (majima) kvarcnog peska kod sela Rgotine.

U Gradu Zaječaru poznata su dva termomineralna izvora: Gamzigradska Banja i Nikoličevo. U ovom kraju preovladavaju listopadne šume, rasprostranjene na padinama Deli Jovana, Stare planine i na Tupižnici.

Značajni turistički ili geografski pojmovi na teritoriji  Zaječara:

1.   Gamzigrad je arheološko nalazište blizu Zaječara u istočnoj Srbiji
2.   Crkva Roždestva Presvete Bogorodice iz 1834. godine, Odvojeno od crkve, odmah pored nje, izgrađen je visok zvonik. Na njemu je pet zvona, izlivenih u Kragujevcu 1899. godine.
3.   Manastir se nalazi u blizini sela Grlišta, 14 km udaljenom od Zaječara, na obali Grliškog jezera. Manastir je posvećen apostolima Sv. Petru i Pavlu.    Prema raspoloživim podacima, nastao je u starijem periodu srednjeg veka.
4.   Manastir Suvodol se nalazi na krajnjem jugoistočnom delu opštine, u ataru sela Selačka.
5.   Turska vodenica u Zaječaru, jedan od retkih objekata koji je sačuvan iz turskog perioda, smeštena je u centru grada.
6.   Radul begov konak nalazi se u centru Zaječara i to je jedan od spomenika orijentalne kulture u ovom kraju.
7.   Hidrocentrala “Gamzigrad” je izgrađena 1909. godine na Crnom Timoku. Najpre je osvetljena varoška pijaca koja se nalazila na mestu današnjeg trga, a potom i ostatak grada. Hidrocentrala „Gamzigrad“ ima status minielektrane-muzeja

Dominantan tip arhitekture:

Dominantan tip arhitekture je klasičan stambeni tip arhitekture 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog veka;socrealizam ili socijalni realizam koji je bio prisutan u gradjevinarstvu posle drugog svetskog rata i kasnije.

Geografski položaj:

GPS:  43°55′N 22°18′E
Populacija: 59.461 stanovnik
Udaljenost od aerodroma: 25 km od aerodroma u Boru, 100km od aerodroma u Nisu.
Udalljenost od glavnog grada: 250 km

Udaljenost od glavnih saobraćajnica:

Zaječar izlazi na magistralni put M-25, 1.500 m do magistralnog i međunarodnog puta M-5, 80 km od autoputa, 70 km od luke u Prahovu.

Prilazni putevi:

Dolazak iz pravca Beograda: Autoput Beograd-Niš-Sofija (E-75), isključenje kod Paraćina i korišćenje međunarodnog puta Paraćin-Zaječar-Bugarska (E-761);

Dolazak iz praca Niša: Magistralni put (E 771), koji od Niša preko Svrljiga, Knjaževca vodi do Zaječara;

Dolazak iz pravca Sofije: Magistralni put 81 do Belotinaca koji se nastavlja putem (E-79) do Kule i dalje se nastavlja sve do granicnog prelaza „Vrška Čuka” do Zaječara.

 

 

zajecar

Zaječar

Opis teritorije Grad Zaječar se nalazi u centralnom delu Timočke krajine i obuhvata Zaječarsku kotlinu, istočni deo Crnorečke i severni deo Knjaževačke kotline, kao i južne delove Negotinske...

ZRENJANIN

Opis teritorije

Grad Zrenjanin leži na 20°23’ istočne geografske dužine i 45°23’ severne geografske širine, u središtu srpskog dela regije Banat, na obalama reka Begej i Tisa. Nadmorska visina Zrenjanina je 80 metara, a na teritoriji grada kreće se u rasponu od 77 - 97 metara.

Zrenjanin se nalazi na zapadnoj ivici banatskog lesnog platoa, na mestu gde se kanalisana reka Begej uliva u nekadašnje korito reke Tise. Područje opštine je izrazito ravničarski kraj.

Zrenjanin je grad s dugom tradicijom u više oblasti kulturnog stvaralaštva – pozorišnoj umetnosti (ima najstariju pozorišnu zgradu u Srbiji, sagrađenu 1839. godine), muzičkoj i likovnoj umetnosti, amaterskom stvaralaštvu.

Zrenjanin se ubraja među gradove koji su imali povoljne prirodne uslove za svoj graditeljski razvoj, a krivudavi tok reke Begej, sa brojnim meandrima, dao je osnovu za formiranje gradskih ulica i ta osnovna regulacija sačuvana je do danas.

Istorijski okvir formiranja vojvođanskih gradova, pa tako i Zrenjanina, u celosti pripada periodu 18. veka. Nakon što je oformljeno jezgro grada, počinje izgradnja ostalih teritorija uz obale Begeja, a po organizovanom naseljavanju Nemaca, koje traje do 1785. godine, nastaje i prvi planski uređen i regulisan deo grada – "Nova nemačka varoš". Bečkerek je imao najsloženiju urbanističku osnovu, netipičnu i veoma razuđenu, ali i ravnomerniji razvoj od većine gradova u okruženju.

Definitivno formiranje gradske strukture i stvaranje regulacione matrice, sačuvane do danas, usledilo je nakon velikog požara, 1807. godine. Obnova grada donela mu je i najveći uspon – privredni, kulturni i graditeljski. Broj stanovnika se tokom 19. veka gotovo udvostručuje, a u gradskom jezgru podižu se prve monumentalne građevine koje su i danas svojevrsni gradski simboli i reprezentativni primerci graditeljske baštine – Gradska kuća (podignuta 1820, rekonstruisana i dograđena 1888. godine), Pozorište (1839.), Rimokatolička katedrala (1868.), Trgovačka akademija (1891.), Reformatska crkva (1891.), Palata finansija, danas Narodni muzej (1894.) i mnoge druge.

Gostima Zrenjanina preporučujemo da posetu gradu i okolini započnu upoznavanjem sa kulturno-istorijskim spomenicima, graditeljskom baštinom u starom gradskom jezgru, ili nekom od ustanova kulture, koje neguju bogatu tradiciju ljudskog stvaralaštva na ovim prostorima. Staro jezgro čini skup atraktivnih građevina, od kojih je većina podignuta tokom XIX i početkom XX veka, i nalaze se u ulici Kralja Aleksandra I Karađorđevića, Svetosavskoj, Gimnazijskoj, Pupinovoj, Narodnog fronta, Kralja Petra Prvog, Jevrejskoj, Svetozara Markovića, oko Trga slobode, Trga dr Zorana Đinđića i "Malog mosta". Tu je i jedinstveno šetalište duž gradskih jezera, nastalih pregrađivanjem napuštenog toka reke Begej.

Značajni turističke i kulturne institucije su :

- Savremena galerija Zrenjanin

- Narodno pozorište „Toša Jovanović“

- Narodni muzej Zrenjanin

- Kulturni Centar

- Istorijski arhiv

- Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“

 Geografski položaj

GPS:  45°23′0″N 20°22′54″E
Populacija: 123.362 stanovnika
Udaljenost od aerodroma: 90km
Udaljenost od glavnog grada75 km 

Zrenjanin je od glavnog grada Srbije, Beograda, udaljen 75 kilometara, a od glavnog grada Autonomne pokrajine Vojvodine, Novog Sada, 50 kilometara, koliko su udaljene i sadašnje granice Evropske unije (Rumunija). Ovakav položaj čini Zrenjanin izuzetno važnim tranzicionim centrom i potencijalnim resursom na pravcu sever – jug i istok – zapad.

Grad čini gradsko sedište Zrenjanin sa 22 naseljena mesta. Grad Zrenjanin graniči se sa opštinama Kikinda (na severu), Žitište i Sečanj (na istoku), Opovo i Kovačica (na jugoistoku), beogradskom gradskom opštinom Palilula (na jugu), Titel i Žabalj (na zapadu) i Novi Bečej (na severozapadu).

Zrenjanin – Beograd, put koji povezuje sa glavnim gradom republike Srbije. Iz Beograda dalje ovaj put (E-70) vodi, ka zapadu, za Zagreb (Hrvatska) i Ljubljanu (Slovenija), pa dalje za Austriju, Italiju, Francusku...Pomenutim putem se može stići i u Sarajevo, Tuzlu i Banjaluku (Bosna i Hercegovina). Ukoliko bi put iz Beograda nastavili ka jugu stigli bismo do Niša i Užica, Podgorice i Nikšića, na Kosovo ili u Albaniju

Zrenjanin – Novi Sad, put koji ne prolazi kroz nijedno naseljeno mesto. Ovaj put dalje vodi na zapad ka Hrvatskoj. Njega preseca međunarodni put E-75, koji povezuje srednju i severnu Evropu sa južnom Evropom i Bliskom Istokom. Koridorom E-75 prema sveveru možemo stići do Subotice, Segedina i Budimpešte, pa dalje do Poljske, Slovačke, Nemačke i Austrije. Južni deo ovog puta Zrenjanin povezuje sa Makedonijom, Grčkom i Bliskim Istokom, a jedan krak se odvaja ka Bugarskoj.

Zrenjanin – Temišvar, međunarodni put preko Žitišta i Srpske Crnje vodi dalje prema Aradu (Rumunija), Ukrajini i Moldaviji, kao i ostalim bivšim Sovjetskim republikama.

Zrenjanin – Kikinda, put koji povezuje Zrenjanin sa industrijskim i kulturnim centrom severnog Banata, se koristi kao alternativni put prema Segedinu (Mađarska) i Temišvaru (Rumunija).

Zrenjanin – Vršac je put koji se takođe koristi kao put za Temišvar (Rumunija).

Dominantan tip arhitekture: austro-ugarski

grb Zrenjanin

ZRENJANIN

Opis teritorijeGrad Zrenjanin leži na 20°23’ istočne geografske dužine i 45°23’ severne geografske širine, u središtu srpskog dela regije Banat, na obalama reka Begej i Tisa. Nadmorska visi...