Produkcija domaćih serija je poslednjih nekoliko godina sve bogatija, a kako publika usled trenutne situacije sve više ostaje kod kuće, potreba za raznim sadržajima je povećana. Filmske ekipe dobile su dozvole za snimanje u skladu sa propisanim merama bezbednosti i to je značilo da mnoge produkcije pod novim okolnostima mogu da planiraju snimanja i nastave svoj rad, ali u specifičnim uslovima. Kako se u svemu tome snalaze ljudi koji najbliže rade na lokacijama razgovarali smo sa menadžerom lokacija Miljanom Gogićem. Pre nego što je počeo da radi u sektoru lokacija, Miljan je bio angažovan kao reditelj i producent, autor je dokumentarnih filmova, a iskustvo u javnom sektoru sticao je kao direktor Narodnog pozorišta u Zaječaru i savetnik potpredsednika Narodne skupštine Srbije. Pre tri godine osnovao je firmu GM Locations & Scouting.
Koliko je pandemija uticala na obim posla i da li si više radio na domaćim ili stranim projektima? Koji je poslednji projekat na kome si radio?
2020. godina osim što je bila specifična za sve, za mene je posebno bila interesantna jer sam u njoj bio deo produkcijskog tima igranog filma “Christmas ball”, američke produkcije, i filma “The Ledge”, britanske produkcije. Oba filma bila su servisno podržana od strane Red produkcije čiji sam dugogodišnji partner.
Jedan od poslednjih projekata, koji će svakako izazvati veliko interesovanje kod publike je igrana serija “Vreme zla”, po romanu Dobrice Ćosića, u režiji Ivana Živkovića, u produkciji Eye to Eye iz Beograda. Snimanje je trajalo 112 snimajućih dana u periodu od 6 meseci. Sjajan produkcijski tim na čelu sa Goranom Šušljikom i Nikolom Pantelićem, uspeo je da obezbedi sve potrebne mere zaštite, kao i redovna testiranja tokom celog perioda snimanja. Nešto na šta smo posebno ponosni jeste činjenica da je snimanje uspešno završeno bez ijednog slučaja zaraze.
Pored igranih filmova i serije, bilo je i mnoštvo reklamnih spotova. Izdvojio bih saradnju sa produkcijskom kućom iz Izraela, na kampanji za HUAWEI APP. Iz svega navedenog mogu samo da zaključim da 2020. godina za mene i nije bila baš tako loša. Moram da priznam da se tokom pandemije čak i povećao broj međunarodnih saradnji, jer je Srbija bila jedno od retkih mesta gde se tokom epidemije moglo pod određenim uslovima raditi.
Na odjavnim špicama serija sve češće viđamo i poziciju menadžera lokacija. U čemu je razlika između domaćih i stranih projekata kada je u pitanju pozicija menadžera lokacija? Kako bi ocenio pristup odabiru lokacija u projektima sada i sve veći značaj menadžera lokacija na setu?
Imati menadžera lokacija na snimanju je izuzetno bitno, jer produkcija time dobija važnu logističku podršku, koja je potrebna kako bi se projekat uspešno realizovao, a sa druge strane vlasniku lokacije daje sigurnost da će posle odlaska ekipe sve biti vraćeno u prvobitno stanje.
Mislim da je najveća razlika između domaćih i stranih produkcija u tome što je posao sa domaćim produkcijama jednostavniji i brži, jer obično se zna šta od lokacija ima u ponudi te se lako dolazi do rešenja. Sa druge strane, mnoge domaće produkcije zbog svojih budžeta nemaju mogućnost za angažovanjem menadžera lokacija, ali ipak mislim da se naše tržište menja i sve više produkcija razume potrebu za tom pozicijom.
U međunarodnim produkcijama je sve dugotrajnije i sa više opcija. Da bi razumeli okruženje koje lokacija nudi i kako da “savladaju” lokaciju u smislu logističkih i drugih aspekata, strane produkcije imaju više sluha ka što boljem odabiru.
Takođe, strane produkcije ostavljaju dosta prostora u procesu pronalaženja lokacija te to dovodi do kreativnosti u donošenju odluka pri samom odabiru. Opet sa druge strane, strane produkcije imaju više poverenja, jer su svesni da u Srbiji sve više ima ozbiljnih profesionalaca koji se bave ovom vrstom posla i koji profesionalno pristupaju pronalaženju interesantnih lokacija u skladu sa scenarijom. Tehnologija nam je mnogo pomogla, jer smo u mogućnosti da lokacije prikazujemo uživo putem video poziva.
Kako je tekao proces snimanja na seriji “Vreme zla” i koliko je serija zaista snimana na autentičnim lokacijama? Kakav je bio proces istraživanja i odabira lokacija?
Serija “Vreme zla” će po mom mišljenju biti novina na našim ekranima, s obzirom da je snimana na preko 300 lokacija, i time je u produkcijskom smislu prevazišla mnoge projekte koji su imali veliku gledanost. Podignuta je na nivo stranih serija i filmova. Snimalo se u Beogradu, Pančevu, Valjevu, Knjaževcu, Pirotu, Jagodini, Mokroj gori, Tari, Staroj planini, i jedan mali deo u studiju. Lokacije su realne. Trudili smo se da izaberemo lokacije koje nisu do sada korišćene i mislim da smo uspeli u tome. Veoma sam ponosan što smo napravili seriju koja će zasigurno gledaoce zadržati kraj televizijskih ekrana. Kreativan deo ekipe koju predvode Ivan Živković i Goran Šušljik, kao i produkcijski deo koji potpisuje Nikola Pantelić, dodatno potvrđuje da će serija imati uspeha.
Da li je rastući trend TV serija prilika da se tvoja profesija dodatno afirmiše i da vidimo neke nove lokacije na ekranima?
Uvek je zanimljivo otkrivati nove lokacije kako u našoj zemlji, tako i u susednim zemljama i zemljama regiona. Kao menadžer lokacija, imao sam prilike da u prethodnoj godini dosta putujem i upoznajem se sa delovima naše zemlje koje nisam imao prilike da obiđem. Uvek se trudim da otkrijem nove “skrivene dragulje” a dodatna mi je satisfakcija kada se one obelodane na malim ekranima.
Tvoje kolege stalno ističu kooperativnost lokalnih vlasti širom Srbije koje imaju puno razumevanja za filmske ekipe i njihove potrebe. Kakva su tvoja iskustva? U čemu se najviše ogleda primena film friendly koncepta u gradovima i opštinama?
Ključno je biti u mogućnosti da dobro sarađujete sa lokalnim vlastima i da uvek održavate dobre odnose sa njima. Oni mogu otežati ili olakšati posao menadžera lokacija, pa je važno imati dobru komunikaciju i obostrano poverenje. U oktobru, na snimanju projekta “The Ledge”, deo britanske ekipe filma upoznao sam sa gradonačelnicom Niša, koja nas je dočekala raširenih ruku i shvatila važnost promocije naše zemlje u svetu. Pomogla nam je da neke scene filma snimamo u prelepom delu Jelašničke klisure. To bih istakao kao jedan od sjajnih primera, koji opravdava epitet gostoprimljivih Balkanaca. Pored Niša, moram da pomenem i ljude iz Pančeva, Pirota, Zaječara, Knjaževca, Subotice, Zrenjanina, Zemuna, Valjeva, Zlatibora, Novog Pazara, ali takođe ne bih da izostavim i one koji nam pomažu u Beogradu, poput zaposlenih u Sekretarijatu za saobraćaj grada Beograda, JP Putevi Beograda, Gradskom zelenilu, Srbijašumama, ali i svim ministarstvima i državnim institucijama. Saradnja sa Narodnom skupštinom je neprocenjiva. Tamo rade ljudi koji itekako imaju sluha kada je reč o promovisanju same zgrade.
Neke firme u državnim institucijama shvataju prirodu našeg posla i brzo reaguju, a sa pojedinim preduzećima tražimo najbolji mogući model kako bismo zajedničkim snagama mogli da probamo da nađemo rešenje da se strane produkcije kod nas ne bi osećale da plaćaju više nego što treba, i u tome takođe vidim uspeh film friendly koncepta.
Koje su tvoje omiljene 3 lokacije za snimanje u Srbiji?
Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, jer ima toliko toga, ali ono što je na mene ostavilo poseban utisak su sela koja se nalaze u Jelašničkoj i Sićevačkoj klisuri, zatim Rajačke pimnice, Ramska tvrđava. Takođe, ne mogu da zaobiđem Deliblatsku peščaru, Valjevo i Taru kao već dobro poznate filmske lokacije.
Šta u vezi sa poslom menadžera lokacija najviše voliš? Koji deo posla ti je najzanimljiviji?
Ono što me i dalje privlači kod ovog posla je znatiželja i istraživački deo na terenu. U jednom trenutku sam u potrazi za nekom istorijskom lokacijom, a u drugom za nečim što je dobro za naučnofantastični film. Takođe je uzbudljivo kada od mene traže da pronađem lokacije koje se podudaraju sa drugim zemljama, kao što su Nemačka, Francuska, Italija, Španija. Nedavno sam pravio prezentaciju koja je podrazumevala Berlin u Beogradu. Sjajno je videti naše gradove u drugačijem svetlu i kako se oni mogu uspešno transformisati uz pažljivo oko. Uživam u putovanjima koja su deo posla i ljudima koje susrećem iz različitih zemalja i drugačijih kultura. Uvek gledamo, učimo i vodimo vrlo otvorene i iskrene razgovore. Ne postoje dva ista dana u našim radnim agendama! To je nešto što je uzbudljivo u vezi sa poslom menadžera lokacija, kao i osećaj lagodnosti posle svakog uspešno završenog projekta.
Šta sve treba neko da zna da bi bio menadžer lokacija? Kako izgleda proces skautovanja nakon dobijenog projekta? Koje su veštine potrebne?
Već dugi niz godina sam deo raznih produkcijskih kuća u kojima sam na različite načine sticao iskustvo. Kao diplomirani producent deo svoje karijere proveo sam i u javnom sektoru, te zbog toga poznajem obe strane medalje i pozicija menadžera lokacija upravo na najbolji način objedinjuje ta dva moja profesionalna iskustva.
Ključna stvar u ovom poslu je saradnja sa ljudima. Veoma mi je je važno da izgradim dobre odnose sa onima sa kojima sarađujem. Radimo u vrlo specifičnoj industriji i mislim da se naš posao javnosti može učiniti prilično stranim. Moramo biti strpljivi, ljubazni i pošteni. Kada radite na novoj lokaciji, koja nikada nije imala punu produkcijsku ekipu u svojim prostorijama, to može biti prilično zastrašujuće za vlasnike, pogotovo prvih dana snimanja kada na setu imate mnogo vozila, puno ljudi u ekipi i kamiona sa opremom. Vlasnici moraju da znaju da ćemo s poštovanjem postupati prema njihovom domu, kancelariji, lokaciji i da ćemo se pobrinuti da sva imovina bude maksimalno zaštićena, a posebno stvari koje su osetljive i dragocene. Proces izviđanja može potrajati, a mnogi ljudi će možda morati da posete lokaciju više puta pre snimanja. Zatim imamo tehnički obilazak, gde odlučujemo o položaju osvetljenja, kamere i bilo kog specijalnog zahteva.
Organizacione veštine su izuzetno važne, a kao menadžer lokacije uvek ste prvi na setu i obično odete poslednji, a sva logistička pitanja o lokaciji postavljaju se vama. Dugi su sati i moramo da imamo sve odgovore kako bi snimanje proteklo uspešno bez nepredviđenih problema. Sem organizacionih veština, ja bih izdvojio i veštinu u komunikaciji koja je za menadžere lokacija najbitnija komponenta u celom produkcijskom poslu.