Opis teritorije
Grad Zaječar se nalazi u centralnom delu Timočke krajine i obuhvata Zaječarsku kotlinu, istočni deo Crnorečke i severni deo Knjaževačke kotline, kao i južne delove Negotinske krajine. Zaječar je smešten u međurečju i na sastavcima Crnog i Belog Timoka, kao i na raskrsnici magistralnih puteva i jedina je i najkraća putna veza Evrope i ostalog dela naše države ka severnoj Bugarskoj i južnoj Rumuniji i dalje prema Crnomorskom basenu.
Zbog svog jedinstvenog geografskog položaja, Zaječar je geografski, administrativni, privredni, politički i kulturni centar Zaječarskog upravnog okruga.
Teritorija opštine je omeđena: sa severa obroncima planine Deli Jovan, sa istoka i jugoistoka obroncima Stare planine, kojom ide državna granica prema Bugarskoj, na jugu i jugozapadu Lasovačkom planinom kao ogrankom planine Tupižnice, a na zapadu Ježevicom i ograncima Velikog Krša. Površina opštine Zaječar je 1.069 km2 (oko 15 % površine Timočke krajine). nalazi se u Zaječarskoj kotlini (između 43°54′ i 43°42′ severne geografske širine, 22°07′ i 22°24′ istočne geografske dužine i 137 m apsolutne nadmorske visine), na 11 km od granice prema Bugarskoj, u međurečju i na sastavcima Crnog i Belog Timoka. Grad je prvobitno ležao na desnoj obali Crnog Timoka, prostirući se do brda Kraljevica. Vremenom se širio na levoj obali Crnog Timoka i prema zapadu. Na teritoriji grada nema prirodnih jezera, ali postoje tri veštačka (akumulaciona) jezera: Grliško, Rgotsko i jezero Sovinac. Grliško i jezero Sovinac služe za vodosnabdevanje, dok je Rgotsko jezero nastalo sakupljanjem vode u iskopima (majima) kvarcnog peska kod sela Rgotine.
U Gradu Zaječaru poznata su dva termomineralna izvora: Gamzigradska Banja i Nikoličevo. U ovom kraju preovladavaju listopadne šume, rasprostranjene na padinama Deli Jovana, Stare planine i na Tupižnici.
Značajni turistički ili geografski pojmovi na teritoriji Zaječara:
1. Gamzigrad je arheološko nalazište blizu Zaječara u istočnoj Srbiji
2. Crkva Roždestva Presvete Bogorodice iz 1834. godine, Odvojeno od crkve, odmah pored nje, izgrađen je visok zvonik. Na njemu je pet zvona, izlivenih u Kragujevcu 1899. godine.
3. Manastir se nalazi u blizini sela Grlišta, 14 km udaljenom od Zaječara, na obali Grliškog jezera. Manastir je posvećen apostolima Sv. Petru i Pavlu. Prema raspoloživim podacima, nastao je u starijem periodu srednjeg veka.
4. Manastir Suvodol se nalazi na krajnjem jugoistočnom delu opštine, u ataru sela Selačka.
5. Turska vodenica u Zaječaru, jedan od retkih objekata koji je sačuvan iz turskog perioda, smeštena je u centru grada.
6. Radul begov konak nalazi se u centru Zaječara i to je jedan od spomenika orijentalne kulture u ovom kraju.
7. Hidrocentrala “Gamzigrad” je izgrađena 1909. godine na Crnom Timoku. Najpre je osvetljena varoška pijaca koja se nalazila na mestu današnjeg trga, a potom i ostatak grada. Hidrocentrala „Gamzigrad“ ima status minielektrane-muzeja
Dominantan tip arhitekture:
Dominantan tip arhitekture je klasičan stambeni tip arhitekture 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog veka;socrealizam ili socijalni realizam koji je bio prisutan u gradjevinarstvu posle drugog svetskog rata i kasnije.
Geografski položaj:
GPS: 43°55′N 22°18′E
Populacija: 59.461 stanovnik
Udaljenost od aerodroma: 25 km od aerodroma u Boru, 100km od aerodroma u Nisu.
Udalljenost od glavnog grada: 250 km
Udaljenost od glavnih saobraćajnica:
Zaječar izlazi na magistralni put M-25, 1.500 m do magistralnog i međunarodnog puta M-5, 80 km od autoputa, 70 km od luke u Prahovu.
Prilazni putevi:
Dolazak iz pravca Beograda
: Autoput Beograd-Niš-Sofija (E-75), isključenje kod Paraćina i korišćenje međunarodnog puta Paraćin-Zaječar-Bugarska (E-761);
Dolazak iz praca Niša: Magistralni put (E 771), koji od Niša preko Svrljiga, Knjaževca vodi do Zaječara;
Dolazak iz pravca Sofije: Magistralni put 81 do Belotinaca koji se nastavlja putem (E-79) do Kule i dalje se nastavlja sve do granicnog prelaza „Vrška Čuka” do Zaječara.